Vjerojatno ne postoji ni jedan drugi pisac pu\u010dkih igrokaza u Republici Hrvatskoj \u010dija\ndjela, manje-vi\u0161e, kontinuirano \u017eive na sceni punih sto godina. Javnosti sasvim\nnepoznat, u knji\u017eevnim krugovima nezastupljen i potpuno marginaliziran, \u017eivi u srcu\nPoljica gdje se svakim novim uprizorenjem \u010dasti i slavi.br>br>\nKada je don Stipe 1919. zakotrljao klupko u Gatima, malom selu u sredi\u0161tu drevne\nKne\u017eevine koju je tako volio, vjerojatno se nije ni usudio nadati da \u0107e se ono vrtjeti i u\nnarednom stolje\u0107u, tisu\u0107lje\u0107u,
\nPri\u010da po\u010dinje u davnim vremenima kada u selu nije bilo ni struje ni vode, jedva da se\nimalo novaca za koju knjigu, papir i tintu. Nije postojala dvorana, prostor za obuku i\nprobe. U to vrijeme Ga\u0107ani, mahom sto\u010dari i poljoprivrednici, bili su ra\u0161trkani po\nmalim, relativno udaljenim zaseocima. \u017divjeli su u kamenim ku\u0107ama gra\u0111enim\ntehnikom suhozida gdje je ku\u0107a rasla iz susjedne ku\u0107e ili pojate. Usprkos tome,\nsnalaze\u0107i se u hodu, vje\u017ebaju\u0107i po ve\u0107im ku\u0107ama i prepisuju\u0107i uloge kako se moglo i\numjelo, prije punih sto godina u Gatima se rodio teatar i od tada slu\u017ebeno nije ni\nprestao.
\nTijekom svih ovih godina, mnogobrojnih burnih ratova i politi\u010dkih previranja izvo\u0111enje\ndon Stipinih djela povremeno je bilo ote\u017eano ili nemogu\u0107e, ali nikada zaboravljeno.\nKao \u0161to sam ve\u0107 navela, ako je vjerovati starim zapisima, prvo povijesno postavljanje\npredstave u Gatima, odr\u017eano je 23. travnja 1919., na blagdan sv. Jure, za\u0161titnika Poljica.\nU Gatima u porodi\u010dnoj ku\u0107i obitelji Mekini\u0107, re\u010d. Stipani\u0107, igrala se drama Rasulo\nPoljica. Na toj praizvedbi ulogu kneza glumio je AUGUSTIN \u010cOVI\u0106 pok. Stipe, starca\nMarka ANTE BOROVAC pok. Ivana, a djevojku Anu su redovito igrale u\u010diteljice.
\nDrama Prodana djevojka izvedena je prvi put 3. velja\u010de 1924. godine u selu \u010ci\u0161lima, u\nporodi\u010dnoj ku\u0107i obitelji \u0160a\u0161kor.\nPoznate uloge:\nSTIPAN BOBETI\u0106 IVO \u0160PRLJE, u\u010ditelj\nMARA BOBETI\u0106 KRISTINA \u0160PRLJE\nIFET HANUMA KRISTINA \u0160PRLJE\nKATA BOBETI\u0106 BLANKA CVETKOVI\u0106\nIako pojedini izvori tvrde da je praizvedba posljednje napisane drame Po\u010delo Poljica,\nodr\u017eana na blagdan sv. Jurja 1935 . godine u Gatima u obiteljskoj ku\u0107i Mirka\nPiv\u010devi\u0107a pok. Andrije, vjerujem da je to neto\u010dno.
U Povjesnim ulomcima 15 Stipe\nKa\u0161telana prona\u0161la sam podatak gdje se izvedba Po\u010dela Poljica spominje 1933., \u010dak se\nne navodi da je to bila premijera. Prema tim podatcima mo\u017eemo vjerovati da se\npredstava prvi put odr\u017eala jo\u0161 ranije. Autorica djela u kojem se opisuje odlazak na\npredstavu je \u010dlanica tada\u0161nje Planinarske udruge ,,Mosor''. Oni su najprije sudjelovali na\nsve\u010danom misnom slavlju na Gradcu na Sv. Juru kada se otkrivalo spomen-plo\u010de u\nvi\u0161estoljetnoj crkvici. U tekstu pi\u0161e da su poslije i\u0161li na prijateljski ru\u010dak kod \u017eupnika\ndoma\u0107ina, a potom su gledali od njega napisanu predstavu Po\u010delo Poljica.\n,,To je bila prva selja\u010dka predstava kod koje sam osjetila kako je organski povezana\ngluma glumaca (samih seljaka), sa izra\u017eajima njihovih rije\u010di.
Nisu se tu osje\u0107ale one\nbeskrvne rije\u010di pisaca koje su silom postavljene u usta seljaka, a koje sa mozgom\nseljaka nemaju ni\u0161ta zajedni\u010dkog. Naprotiv. Iz njihovih ustiju onim \u017eivim izra\u017eavanjem\nsa\u017eetim u poslovicama, tako da ni za \u010das nismo se odale\u010dili od doga\u0111aja, koji su se pred\nnama prikazivali. Zgrada teatra je bila jedna nedovr\u0161ena ku\u0107a sa nedovr\u0161enim tavanom\nisprepletenim drvenim gredama, a jedno staro vo\u0161tano platno dijelilo nas od pozornica\nsa rampom, iza koje su gorile tri petrolejske svije\u0107e. To je i bio pravi teatar bez ikakvih\nre\u017eijskih smicalica, tetar primitivan, ali u kome je djelovala rije\u010d i smisao. I samo takav\nteatar postizava pravi cilj. Osje\u0107ale su se trzavice polji\u010dkog te\u017eaka koji nije mogao da\npodnese da mu Latini pusto\u0161e zemlje po Mosoru. Spletkarenje vra\u010dare Klare,\nnepovjerenje u Malduka Ka\u010di\u0107a i gungula u kojoj on ubiva vari\u0107akom biskupa Arnira u\nDubravi, pa otmica Zorke, ne\u0107akinje i posljednje nasljednice kralja Slavca \u010dija pala\u010da\n\u2013 sada ru\u0161evina \u2013 i okolne zemlje jo\u0161 i danas su djedovina op\u0107ine Poljica.\nU toj drami osje\u0107a se kako \u017eivot klju\u010da i bitne oznake reljefno su istaknute.
Osobito u\nepilogu kao na dlanu je jasno prikazano glasanje \u0161tatuta, biranje kneza i stvaranje\nrepublike.\nVe\u010der se spu\u0161tala. Vjetar se bio ne\u0161to sti\u0161ao, bit \u0107e da su se duhovi starih polji\u010dkih\nknezova bili udovoljili…'' 16\nGlumci su bili ljudi iz sela, na\u0161e prabake, pradjedovi, di\u010dni preci.
\nUloge:\nNIKOLA APRI\u0106, \u017eupan polji\u010dki AUGUSTIN \u010cOVI\u0106\nZORKA APRI\u0106, k\u0107i NEVENKA BOJKO, u\u010diteljica\nIVOJE MARI\u010cI\u0106-CINDRI\u0106 PETAR BEOVI\u0106, pok. Mate\nSMILJANA MARI\u010cI\u0106, k\u0107i LJUBICA KUVA\u010cI\u0106\nKRSTOJE KRSTINI\u0106 PAVAO MEKINI\u0106 pok. Petra\nNEVENKA KRSTINI\u0106, k\u0107i MARE KUVA\u010cI\u0106\nBUTKO, plemi\u0107 ANTE KUVA\u010cI\u0106 BERETIN\nRADOJE VI\u010cI\u0106EVI\u0106 MARIN PROSO\n\u010cOPEO MILI\u0106EVI\u0106 MATE KUVA\u010cI\u0106 JURAKA\nSLAVI\u0160A PERI\u010cI\u0106 LUKA JERI\u0106 pok. Ante\nDRAGI\u0160A STAZI\u0106 DRAGAN \u010cOVI\u0106\nBUDI\u0160A SLADOVI\u0106 MIRKO PROSO\nBORISLAV KA\u010cI\u0106, re\u010deni Malduk STANKO \u010cOVI\u0106 pok. Joze\nMIROSLAV RELJI\u0106, zaru\u010dnik Zorke MIRKO PIV\u010cEVI\u0106 pok. Andrije\nPETAR DE SAGARELLA, nadbiskupov \u0161pan BOJANI\u0106, u\u010ditelj\nKLARA, vra\u010dara ANA KA\u0160TELAN
\nSvaka od ovih predstava je u narednom periodu bila izvo\u0111ena i po nekoliko puta,\nkasnije i pod drugim redateljskim palicama. Poznato je uprizorenje Prodane djevojke na\nblagadan Velike Gospe 1940. u selu \u017drnovnici. Izvela ju je amaterska grupa iz Sitnog\nDonjeg, a jedan od redatelja je bio i autorov sinovac Jure Ka\u0161telan. To je jedan od\nrijetkih slu\u010dajeva da je predstave postavljao netko izvan Gata. Bilo je jo\u0161 manjih\npoku\u0161aja, ali nigdje nije za\u017eivjela tradicija uprizoravanja.\nPoznato je da su se predstave izvodile i po ostalim polji\u010dkim selima, ali se nije putovalo\ndalje. Najranije zabilje\u017eeno putovanje, slu\u017ebeno sudjelovanje grupe Ga\u0107ana na nekoj\nsmotri zabilje\u017eeno je nekoliko godina kasnije. Naime, 1939. se sudjelovalo na Smotri u\nZagrebu gdje se predstavljalo polji\u010dku ba\u0161tinu i kulturu, a odmah potom i 1940.
Nije se\nnastupalo s predstavama, ali bilje\u017eimo prve va\u017ene korake folklorne sekcije.\nNakon izbijanja Drugog svjetskog rata, rad na kulturnom polju ulazi u kra\u0107i period\nstagnacije. Ako se ne\u0161to i planiralo ili poku\u0161avalo, nikada se ne\u0107e saznati jer su sve ku\u0107e\nzajedno sa \u017eupnim uredom u Gatima 1942. popaljene te je sve uni\u0161teno. Budu\u0107i da su\nGa\u0107ani u narednom periodu bili isklju\u010divo zauzeti golim pre\u017eivljavanjem i izgradnjom\nvlastitih domova, o predstavama i teatru se nije puno mislilo.
\nDolaskom Ante Mimice Pobre za u\u010ditelja, ponovno se aktivira gluma\u010dki ansambl te se\n1948. na scenu postavlja Kugina ku\u0107a, povjestica Augusta \u0160enoe, a 1949. Jazavac pred\nsudom, satiri\u010dna drama Petra Ko\u010di\u0107a.\n1952. grupa mje\u0161tana priprema Rasulo Poljica, me\u0111utim na snagu stupa zabrana od\nstrane Op\u0107inskog komiteta SKH Omi\u0161 pa se ne izvodi na sceni.\nProsvjetiteljski duh koji u Gatima intenzivno \u017eivi ve\u0107 preko 40 godina je potaknuo nove\nsnage na organizirano djelovanje, stoga je grupa Ga\u0107ana, zaljubljenika u Poljica i\npolji\u010dku pro\u0161lost odlu\u010dila 1954. 17 godine, jo\u0161 jednom postaviti na scenu drame Stipe\nKa\u0161telana. Kako bi uspjeli u naumu, odlu\u010dili su osnovati kulturno \u2013 prosvjetno dru\u0161tvo i\nnazvati ga Selja\u010dka sloga, no zbog zakonskih odredbi nisu uspjeli te su nastavili raditi\nkao dramska grupa pod vodstvom Ljube Bobana, kasnije uva\u017eenog akademika.
Tada\u0161nji\nu\u010ditelj Ljubo Boban, nemaju\u0107i teatarskog iskustva, obratio se za pomo\u0107 HNK iz Splita\npa je posao preuzeo glumac Ante Glavina. Drama Prodana djevojka se pripremala u\note\u017eanim uvjetima. Na improviziranoj pozornici sastavljenoj od benzinskih ba\u010dava\npokrivenih daskama, bez elektri\u010dnog osvjetljenja, jer su Gata elektrificirana 1956.,\nneprekidno se uvje\u017ebavalo. Plodovi upornog rada rezultirali su glavnim nagradama na\nSmotri amatera Dalmacije u Sinju. Dok je Po\u010delo Poljica je svoju novu premijeru imalo\n1955., tako\u0111er pod ravnanjem Ante Glavine. Gostovalo se po Poljicima, pod\nomladinskom organizacijom.
\nU nastavku rada nebrojeno puta Ga\u0107ani su don Stipine drame izveli te po raznim\nnatjecanjima diljem Lijepe Na\u0161e i biv\u0161e Jugoslavije pobrali nagrade. Pravni okvir je bio\nDramska sekcija pri savezu omladine, a voditelj swekcije je bio Ivan Piv\u010devi\u0107. Uskoro,\n1962., kre\u0107e se u nove radne pobjede i zapo\u010dinje plodna suradnja s pokojnim splitskim\nglumcem Ivom Marjanovi\u0107em.\nZanimljivo je spomenuti kako je gospodin Ante Glavina, glumac splitskog HNK,\ntada\u0161njim predstavnicima KUD-a, Ivanu Piv\u010devi\u0107u i Kruni Kuva\u010di\u0107u za redatelja\npredlo\u017eio Andru Marjanovi\u0107a koji ih je uputio na starijeg brata Ivu.\nIvo Marjanovi\u0107 je preko tredeset godina uspje\u0161no re\u017eirao predstave, naj\u010de\u0161\u0107e don\nStipine drame. Pod njegovim vodstvom obnovljene su sve tri predstave iz Polji\u010dke\ntrilogije te se diljem ovih krajeva veli\u010dalo i prikazivalo slavnu pro\u0161lost Poljica.\nOdmah po dolasku, re\u017eirao je Rasulo Poljica koje je premijerno prikazano na 23.\ntravnja 1962. u Gatima u Domu kulture. Sljede\u0107e dvije godine, 1963. i 1964. obnavljalo\nse Rasulo Poljica i prikazivalo na blagdan sv. Jurja u Gatima.\nPo\u010delo Poljica, sljede\u0107a je predstava koju je re\u017eirao. ,,U predstavi sam izvr\u0161io neka\nmanja kra\u0107enja u tekstu radi dinamike radnje.'' 18 Usprkos redateljevim intervencijama,\ndjelo i dalje nosi sna\u017eni autorov pe\u010dat.
Tekst koji ima manju dramatur\u0161ku snagu,\numjetni\u010dku vrijednost je nadomjestio povijesnom jer u svom Epilogu sadr\u017eava\nmajstorski napisano biranje velikog kneza.\nVa\u017eno je napomenuti da se Biranje kneza samostalno izvodilo na raznim festivalima,\nmanifestacijama, akademijama, prigodnim proslavama i uvijek plijenilo pozornost\nprisutnih. I danas Biranje kneza oboga\u0107eno plesanjem izvornog gluvog kola i\ntradicijskim pjevanjem egzistira kao samostalna priredba koju gatska Udruga ima na\nsvom repertoaru.
\nSljede\u0107ih nekoliko godina se naizmjeni\u010dno prikazivalo Po\u010delo Poljica i Rasulo Poljica,\nali se vrlo \u010desto gluma\u010dki ansambl mijenjao ili su glumcima zbog starenja dodjeljivane\ndruge uloge, stoga je bilo potrebno odr\u017eavati \u010deste i kontinuirane probe.\nGodine 1968. dono\u0161enjem statuta registriramo se kao Kulturno-umjetni\u010dko dru\u0161tvo\n,,Mosor'', za predsjednika je izabran Ivan Piv\u010devi\u0107, a tajnik je bio Luka Kovo. KUD\n,,Mosor'' djeluje i dan-danas pod nazivom Kulturno-umjetni\u010dka udruga ,,Mosor'' jer se\ntijekom devedesetih trebalo uskladiti s novim propisima Republike Hrvatske.\nPo\u010detkom sedamdesetih, nakon dugog i upornog tra\u017eenja zagubljenog rukopisa Prodane\ndjevojke, tekst se prona\u0161ao te se spremno i predano krenulo u postavljanje tre\u0107e drame\niz don Stipine trilogije.\nBiranje kneza je uz polji\u010dku himnu pra\u0107enu glazbom iz \u017drnovnice nastupilo Podgracem\nu Gatima povodom proslave sv. Jurja, 26. travnja 1970., a premijera Prodane djevojke\nje odr\u017eana isti dan u poslijepodnevnim satima. Prema rije\u010dima \u017eivu\u0107ih sudionika te\npremijere, na re\u010deni dan, glumac koji je trebao igrati kan\u010delira, jednu od glavnih uloga\ndo\u017eivio je prometnu nesre\u0107u te ga je zamijenio redateljev prijatelj Rade Perkovi\u0107 i tako\nomogu\u0107io da se isto poslijepodne u Domu kulture odigraju dvije potpuno rasprodane\nizvedbe.
Tijekom godine s Prodanom djevojkom se nastupilo i u Splitu, Podstrani,\nTugarama te ponovno Gatima.\nNaredne godine, tra\u017eena Prodana djevojka se igrala u jo\u0161 jednom u Gatima pa u Sinju i\nKlisu. Iste godine je uspostavljen prvi kontakt s Ilijom Zovkom, tada\u0161njim u\u010diteljem u\nImotskoj krajini te se radilo na mogu\u0107oj suradnji, a poznato je da je glumac Ilija Zovko\nnastupao na prvoj ve\u010deri prvog Gatskog kulturnog ljeta i na mnogim drugim te bio\nistinska potpora radu KUU.\n1972. godine nastupa se na smotri Zvuci sa kamena u Posu\u0161ju, Biranje kneza i kolo te\nse dobiva plaketa i priznanje. Va\u017eno je napomenuti kako je Epilog Po\u010dela Poljica, a\nkoji tematizira biranje velikog polji\u010dkog kneza, vrlo rano po\u010deo i svoj zasebni \u017eivot\nkroz naziv scenskog djela Biranje kneza te je \u010desto i\u0161lo samostalno ili inkorporirano u\nfolklorni scenski nastup u kombinaciji s izvornim gluvim kolom.
Do dana dana\u0161njeg,\nova kombinacija je vjerojatno najizvo\u0111eniji scenski nastup KUU ,,Mosor'' te ga i danas\nimamo na repertoaru.\n1973. na smotru u Posu\u0161je se krenulo s Prodanom djevojkom, me\u0111utim, do izvedbe nije\ndo\u0161lo jer je bila zabranjena.\n1974. Prodanu djevojku se igra u Gatima povodom proslave sv. Jurja, polji\u010dkog\nza\u0161titnika. Budu\u0107i da su polji\u010dki popi glagolja\u0161i ostavili dubok trag, ne samo u srcima\nljudi, ve\u0107 i u njihovim djelovanjima i iskustvima, neizbje\u017eno je naglasiti da su Gata, u\ntom smislu, bila vi\u0161estruko blagosovljena. Uz don Stipu Ka\u0161telana koji je ovdje posebno\nistaknut jer rad i slava dana\u0161nje KUU ,,Mosor'' po\u010divaju na prvim koracima koje je on s\nGa\u0107anima napravio i na dramama koje je ustavri i napisao, moram istaknuti jo\u0161 jednog\nkulturnog znalca i velikog \u010duvara ba\u0161tine, don Franu Mihanovi\u0107a, tako\u0111er\ndugogodi\u0161njeg gatskog \u017eupnika rodom iz Sitnog Donjeg. Ako su nakon don Stipe ostale\npredstave, tradicija kazali\u0161nog amaterizma i prosvjetiteljski duh koji je on njegovao,\nnakon don Frane su ostale obnovljene crkve, otkriveni i na vidjelo iskopani\nstarokr\u0161\u0107anski otisci, polji\u010dki muzej, mnogobrojni spomenici polji\u010dkim veli\u010dinama te\ndeseci, stotine knjiga, \u010dlanaka o povijesti Poljica i Gata, a \u0161to je najva\u017enije \u017eivi duh\nPolji\u010danina. Kako je don Frane sve rado popratio pisanom rje\u010dju, nije ga mimoi\u0161lo ni\nkomentiranje izvedbe Prodane djevojke koje donosim djelomi\u010dno.\n,,Op\u0107enito govore\u0107i o predstavi mo\u017ee se re\u0107i da je od po\u010detka do kraja odigrana vrlo\ndobro. Iako su nosioci svih uloga amateri, izvo\u0111enje drame bi u nekim prizorima moglo\npodnijeti i kriterij profesionalne glume. Tek tu i tamo se mogla osjetiti anemi\u010dnost u\nizrazu, a tvrdo\u0107a u dr\u017eanju ili kretnjama. Bilo je pone\u0161to i deklamacije, osobito u\nmonolozima, \u0161to nije toliko zamjeriti kad se zna da je tekst pisan u stihovima.
Gluma\u010dki\nsastav je djelovao prili\u010dno uigrano. Neki su od njih i sa du\u017eim gluma\u010dkim iskustvom,\n\u0161to je svakako cijelu predstavu u\u010dinilo jo\u0161 sigurnijom. Ni narativnost teksta na nekim\nmjestima nije smetala, da svi prizori budu puni \u017eivosti i potrebnog ritma i da tako u\npotpunosti okupiraju pa\u017enju gledalaca. Uvjerljivo\u0161\u0107u svoje igre oni su taj daleki i\ntragi\u010dni isje\u010dak polji\u010dke pro\u0161losti toliko pribli\u017eili gledaocu, da se dobivao dojam, kao da\nsu suze i krv nesretne Kate jo\u0161 i danas svje\u017ee. \u010cinilo se da su glumci nekom \u010dudesnom\nmo\u0107u svu bol onog povijesnog trenutka skupili u sebe, i sada, tu, na pozornici, \u017eele, da\nje s gledaocima podijele. I u tome su uspijeli. Oro\u0161ene suze gledaoca i mu\u0161karaca to su\npotvrdile. Publika je neumnjivo bila zahva\u0107ena sugestivno\u0161\u0107u izraza u nekim tragi\u010dnim\nprizorima i predstavu u cjelini izvrsno primila.
\nIz tako dobre cjeline ipak \u0107emo izdvojiti neka gluma\u010dka ostvarenja glavnih nosilaca\nuloga.\nKatu Bobeti\u0107, prodanu djevojku, tuma\u010dila je Jadranka Barti\u0107. Iako se prvi put pojavljuje\nna daskama, ulogu je dobro odigrala. Na pozornici se kre\u0107e le\u017eerno i sigurno, i samom\npojavom djeluje vrlo ugodno. Posjeduje i izvrsnu dikciju. I prema svemu\u0161to smo kod\nnje vidjeli, neosporan je gluma\u010dki talent. Dakako, da bi se neki detalji u njezinoj glumi\njo\u0161 bolje mogli razraditi.\nIvan \u010covi\u0107 je lik Stipana Bobeti\u0107a ostvario sigurno i dramatski sna\u017eno. Posjeduje veliku\nmogu\u0107nost izra\u017eavanja, a u prijelazu iz jednog emotivnog stanja u drugo pokazuje\nzadivljuju\u0107u sigurnost. U rije\u010dima, kretnjama, u izrazu lica, o\u010diju prisutno je \u010ditavo\nnjegovo bi\u0107e.\nNikola Kuva\u010di\u0107 je vrlo plasti\u010dno i \u017eivahno izradio lik polji\u010dkog kan\u010delira don Luke\nIvani\u0161evi\u0107a. Uz svoje glasovne kvalitete, pokazao je lako\u0107u i sigurnost u dr\u017eanju i\nkretanju. Bio je vrlo izra\u017eajan u monolozima.\nBranko Kuva\u010di\u0107 se doimlje upravo nezamijenjiv u ulozi polji\u010dkog kneza, ovog puta\nMikuli\u0107 Stipana. Sigurno\u0161\u0107u svoje igre kao da je predodre\u0111en za tu ulogu.
\nPolji\u010dkog vojvodu pro\u017eivljeno je odigrao Vlade \u010covi\u0107, a simpati\u010dni lik Rado\u0161a Su\u010di\u0107a\ntuma\u010dio je vrlo efektno i sugestivno Jure Kuva\u010di\u0107.\nIntrigantski i dou\u0161ni\u010dki lik Janka Devi\u0107a povjeren je Anti Borovcu. Zahvaljuju\u0107i svojim\nizvrsnim gluma\u010dkim sposobnostima, i ovog puta, kao i uvijek, gluma\u010dke zadatke\nrje\u0161ava poput profesionalca s velikom sigurno\u0161\u0107u. Koliko je prirodan, toliko je i\nuvjerljiv. Svoju ulogu do\u017eivljava \u010ditavim svojim bi\u0107em i zato osvaja gledaoce. Resum\nRe\u010dep-bega, zadvarskog dizdara, predstavio nam je Tje\u0161imir Jeri\u0107. U nastupu siguran, u\nizrazu sna\u017ean. Mo\u017eda samo za nijansu slabiji u petom \u010dinu drame. … Drama je\nspremljena pod redateljskim vodstvom Ive Marjanovi\u0107a, \u010dlana Drame splitskog\nNarodnog kazali\u0161ta. Izvanrednom strpljivo\u0161\u0107u i uporno\u0161\u0107u te profinjenim pedago\u0161kim\ntaktom i s glumcima i s organizatorima pru\u017eio je o\u010digledan dokaz za mogu\u0107nost\nuspje\u0161nog njegovanja tetra u pu\u010dkim uvjetima. Premijernoj predstavi, prisustvovao je i\ndirektor Drame splitskog Narodnog kazali\u0161ta dr. Marko Fotez koji je predstavu\nocijeniovrlo dobro. To svakako predstavlja mjerodavno priznanje svima koji su na bilo\nkoji na\u010din u njoj sudjelovali.''\nProdana djevojka se igrala i u Krivodolu kod Amaterskog kazali\u0161ta ,,Zagora'' na \u010delu\nkojeg je bio Ilija Zovko te Imotskom na SKAH 1974. i 1975.
\nSljede\u0107ih desetak godina naizmjeni\u010dno se obnavljalo i prikazivalo Rasulo Poljica i\nProdana djevojka te s njima nastupalo po raznim festivalima i smotrama, da istaknemo\nnastup u Starigradu na Hvaru u sklopu Smotre dramskih amatera Dalmacije, Prodanu\ndjevojku na Su\u0107ura\u010dkim prikazanjima u Ka\u0161tel Su\u0107urcu 1981. i iste godine u Makarskoj\nna Podbiokovskim ve\u010derima. Zabilje\u017eeno je da je KUD ,,Mosor'' nastupio u sklopu\nkulturnog programa u velikoj dvorani na Gripama dan uo\u010di, a povodom otvaranja\nMediteranskih igara 1979. u Splitu te da je nastupala drama i folklor. Gledatelji su bili\ngosti iz zemalja u\u010desnica i vodstvo igara.
\nPo\u010detkom osamdesetih s pomla\u0111enim gluma\u010dkim ansamblom, Rasulo Poljica se\nobnavlja. Iako redatelj vr\u0161i neke potrebne intervencije, \u010dak i zavr\u0161etak prera\u0111uje, sve je\nnapravljeno u duhu i na osnovi don Stipinih tekstova. I Prodana djevojka i Rasulo\nPoljica obnovljene su s karakterom premijere.\nU predstavama su se koristile narodne no\u0161nje koje su se jedno vrijeme posu\u0111ivale po\nku\u0107ama, a po\u010detkom osamdesetih KUD ih naru\u010duje te u narednom perodu ima ve\u0107inu\nkostimografije u svom vlasni\u0161tvu. Odje\u0107a francuskih \u010dasnika i Turaka je tako\u0111er\nnapravljena.\n,,Prikazane predstave KUD-a Mosor iz Gata na svim smotrama dobile su laskava\npriznanja od stru\u010dnih \u017eirija kao i najpoznatijih kazali\u0161nih kriti\u010dara te su progla\u0161avane\nkao najbolje amaterske predstave pu\u010dkog \u017eanra.'' 19\nRepubli\u010dka smotra dramskih amatera u Vinkovcima se odr\u017eala 1981., a nastupalo se sa\nProdanom djevojkom.
Va\u017eno je istaknuti da je ve\u0107 tada, uz Ivu Marjanovi\u0107a, Anatolij\nKudrjavcev postao nezaobilazna pratnja glumaca amatera iz Gata.\n1980. Smotra Jadranskog folklora se odr\u017eava u Trogiru te uz folklornu sekciju nastupa\nsamostalno Biranje kneza.\n1981. se nastupa u \u017drnovu na Kor\u010duli, a iste godine Prodana djevojka se igra na Hvaru\npovodom Smotre kazali\u0161nih amatera Dalmacije u Starom Gradu te u Ka\u0161telima na\nSu\u0107ura\u010dkim prikazanjima.\nNa 23. susretu kazali\u0161nih amatera Hrvatske u Sisku, 1983. se nastupa sa predstavom\nRasulo Poljica.\nIvo Marjanovi\u0107 sastavlja kola\u017e drame iz polji\u010dke pro\u0161losti u tri dijela: Od po\u010dela do\nrasula \u010dija praizvedba je bila u Gatima na Sv. Jurja, 23. travnja 1984. godine. Igran je\n\u010desto i postigao je uspjeh kod publike i kritike. To je tekst koji je nastao spajanjem don\nStipinih djela Po\u010delo Poljica i Rasulo Poljica. Tekst je, objektivno govore\u0107i, simbioza\nizvornih misli i scena modificiranih za potrebe dramskog teksta koji u tri \u010dina obuhva\u0107a\nosnutak i pad Kne\u017eevine sa sredi\u0161njim \u010dinom koji prezentira legendu o Mili Gojsali\u0107.
\nTre\u0107i \u010din, Rasulo, najbli\u017ei je po\u010detnom Ka\u0161telanovu tekstu s najmanje redateljevih\nintervencija. Drugi \u010din je mje\u0161avina don Stipinih misli, dijelova tekstova i poznate\nlegende. Ovaj dio je proizvod \u0161jor Ive koji se u izrazu i formi naslanja na autoritet don\nStipe. Kao uvod je napisao stihove koje guslar iz gledali\u0161ta pjeva, a komentator\npovezuje radnju koja se doga\u0111a na sceni. Prvi \u010din je kra\u0107a verzija Epiloga Po\u010dela\nPoljica. ve\u0107 iste godine, 11. kolovoza izvedena je drugi put na doma\u0107oj manifestaciji,\ndanima Poljica, Di ko nika \u2013 tu i ponika.\nPosebno priznanje i \u010dast je Udruzi pripao kada je sudjelovala na Splitskom ljetu. Prvi\nput je u sklopu Splitskog ljeta nastupala 1983. predstavom Rasulo Poljica, te godine su\ngledatelji ugo\u0161\u0107eni u Gatima.\nDalibor Foreti\u0107 o tome pi\u0161e u Slobodnoj Dalmaciji: \u201eZaista divan do\u017eivljaj priredili su\nposjetiocima Splitskog ljeta \u010dlanovi KUD- a \u201eMosor\u201c iz Gata\u2026 Umjesto da svoju\npredstavu \u201eRasulo Poljica\u201c izvedu u Splitu, oni su publiku pozvali sebi u goste. I\ndo\u010dekali su ih pred svojim Domom kulture, odjeveni u kostime iz predstave, zapravo\ndrevne narodne no\u0161nje. Veliki knez Branko Kuva\u010di\u0107 pozdravio je goste iz Splita i\nOmi\u0161a, otpjevana je lijepa polji\u010dka pjesma iz njihove prethodne predstave Prodana\ndjevojka, pala je vinska zdravica, bukara s vinom zaredala je od usta do usta\u2026Stol su\nzapremila dva velika soparnika, kruh ispod peke, rakija, ko\u0161are sa svje\u017ee ubranim\nbreskvama\u2026\u201c\n
\nDrugo sudjelovanje se odigralo sljede\u0107e godine, 1984. Ga\u0107ani su u sklopu Splitskog\nljeta nastupili sa samostalnim Biranjem kneza.\nNakon kra\u0107e stagnacije na rad se ponovno prionulo 1991. kada je s potpuno novom\npodjelom uloga i neiskusnim mladim snagama na scenu postavljena predstava Od\npo\u010dela do rasula \u010dija je premijera bila na fe\u0161tu Sv. Jurja, 28. travnja iste godine te se\ngostuje na Susretima kazali\u0161ta Hrvatske u Slavonskom Brodu. Uskoro se nastupa u\nZadvarju, Opuzenu, a 1992. nastavlja se turneja od ishodi\u0161ta Gata, preko Omi\u0161a, Postira\nna Bra\u010du, Biograda n\/m, Sinja, Tugara, Trilja i Visa, narednu godinu se ide u Vara\u017edin,\nno o tom vi\u0161e uskoro, a posljednje uprizorenje ove predstave u \u0161jor Ivinom ruhu se\nodr\u017eava 1995\nObnovljena je i Prodana djevojka koja zajedno s Od po\u010dela do rasula bilje\u017ei takve\nuspjehe da su obje predlo\u017eene za sudjelovanje na 33. festivalu Hrvatskih dramskih\namatera u Vara\u017edinu 1993. Zanimljivost povezana s ovom smotrom, svakako je i\n\u010dinjenica da je Marjanovi\u0107 nekoliko dana ranije slomio kuk pa nije mogao pratiti\nansambl te je poslao svog dobrog prijatelja Anatolija Kudrjavceva kao svoju zamjenu.\nGostovanje u Vara\u017edinu je zaista bilo plodonosno, ali je predstavljalo i veliki test za\ngluma\u010dki ansambl koji je, osim \u0161to je bio bez slu\u017ebene pratnje svog redatelja,\nneo\u010dekivano morao igrati Prodanu djevojku bez uloge Melke koju je igrala Marija\nBeovi\u0107. Naime, Marija Beovi\u0107 se morala vratiti ku\u0107i jer joj je nenadano umro otac.\nOstatak ansambla je bez mogu\u0107nosti uvje\u017ebavanja, predstavu odigrao tako dobro da\nnitko nije primjetio da ne\u0161to nedostaje. Rezultati smotre svakako idu u korist ove\ntvrdnje. U Vara\u017edinu ostvaruju izvanredne rezultate: 1. mjesto \u2013 najbolja predstava Od\npo\u010dela do rasula, 1. mjesto \u2013 najbolja re\u017eija gospodin Ivo Marjanovi\u0107, 1. \u2013 najbolja\nmu\u0161ka uloga gospodin Vladimir \u010covi\u0107 kao Janko Devi\u0107, Gr\u010de u Prodanoj djevojci.
Kao\nnagradu za trud i uspje\u0161an rad i kao jedno od najboljih amaterskih dru\u0161tava Prosvjetni\nsabor Hrvatske ih upu\u0107uje kao predstavnike SR Hrvatske na Smotru dramskih amatera\nJugoslavije u Valjevo, u Prizren gdje igraju predstavu Prodana djevojka.\nS predstavama se sudjeluje na raznim smotrama dramskih amatera Dalmacije i\nHrvatske, vi\u0161e puta u Sinju, Imotskom, na Hvaru, Kor\u010duli, u Sisku, Vinkovcima.\nU sklopu Splitskog ljeta, 1993., izvodi se Prodana djevojka. Te se u kronici zabilje\u017eava\ntre\u0107e uspje\u0161no sudjelovanje na tako poznatom festivalu.\nU daljnjem radu s predstavama se \u010desto putovalo, Prodanu djevojku se igralo petnaestak\nputa. Po\u010delo se 25. travnja 1993. u Gatima, dvadeset dana kasnije u Omi\u0161u, ve\u0107\nspomenuti Vara\u017edin, pa Split, Postire, dvaput Gata u samo petnaest dana, Dugi Rat,\nTrilj. 12. o\u017eujka 1994. u Austriji, Parndorf, a sljede\u0107i dan u Velikom Bori\u0161tofu kod\ngradi\u0161\u0107anskih Hrvata. Potom u Zagrebu, Podstrani, a 1996. u Solinu.\nJedna od zabilje\u017eenih podjela uloga Prodane djevojke jest:
\nSTIPAN BOBETI\u0106, polji\u010dki vlastelin IVICA BOROVAC\nMARE BOBETI\u0106, njegova \u017eena MARIJA \u010cOVI\u0106\nTADIJA BOBETI\u0106, njihov sin IVAN KOVO\nKATE BOBETI\u0106, njihova pok\u0107erka HELANDA \u010cOVI\u0106 \/\nMARIJA BEOVI\u0106\nMATKO, sluga i kmeti\u0107 Bobeti\u0107a JOZO KUVA\u010cI\u0106\nMANDE, njegova \u017eena LUCE MEKINI\u0106\nJANKO DEVI\u0106, dou\u0161nik Bobeti\u0107 VLADO \u010cOVI\u0106\nSTJEPAN MIKULI\u0106, veliki polji\u010dki knez ANTE \u010cOVI\u0106\nIVAN SI\u010cI\u0106, vojvoda polji\u010dki BO\u017dIDAR BOROVAC\nPAVAO BEOVI\u0106, sudac ANTE BAGAT\nJURE KULI\u0160I\u0106, sudac MIRKO BEOVI\u0106\nDon LUKA IVANI\u0160EVI\u0106, kan\u010dilir polji\u010dki TJE\u0160IMIR JERI\u0106\nRADO\u0160 SU\u010cI\u0106, mladi plemi\u0107 polji\u010dki FILIP O\u010cASI\u0106\nMATI\u0160A, sluga velikog kneza STJEPAN MEKINI\u0106\nMARIJA KATU\u0160I\u0106, dje\u010dak MARIJA MEKINI\u0106\nANTICA KATU\u0160I\u0106, njegova sestra ANA BEOVI\u0106\nPICOKARA, njihova tetka NEDA PIV\u010cEVI\u0106\nMATKOVI\u0106, seljak iz Ku\u010dina ZDRAVKO PROSO\nRESUM RE\u010cEP BEG, dizdar zadvarski MARIJO KUVA\u010cI\u0106\nIFET, njegova majka ANICA BOROVAC\nMELKA, njegova sestra BLANKA PRANI\u010cEVI\u0106\nDURAK, \u010dau\u0161 turski MARIJO KORDUN\nALIJA, sluga dizdara LUIS \u017dULJEVI\u0106\nHUSO, sluga dizdara DRAGOMIR \u010cOVI\u0106\nPU\u010cANSTVO: LUCIJA VUKOVI\u0106\nLJILJANA \u017dULJEVI\u0106\nDENISA \u010cOVI\u0106\nBRANIMIR \u010cOVI\u0106\nHRVOJE \u010cOVI\u0106\nTOMISLAV KUVA\u010cI\u0106\nRENATA KUVA\u010cI\u0106\nANTONELA \u010cOVI\u0106\nSVJETLO: IVAN PIV\u010cEVI\u0106\nMASKA: ZDENKA MEKINI\u0106\nTEHNIKA: DAVOR KUVA\u010cI\u0106\nIVAN PERDIJI\u0106\nJURE VUKOVI\u0106\nMIRA GENERALI\u0106
\nZanimljiv je do\u017eivljaj predstave koja se 1994. godine igrala u Hotelu Lav, a na koju\nimamo i kratki osvrt koji je stigao predsjedniku Ivanu Piv\u010devi\u0107u u obliku telegrama.\n\u010cesto je i Biranje kneza bilo samostalno izvo\u0111eno pa se spominjemo 1994. Metkovi\u0107a,\ndvaput Gata, te 1996. u Dugog Rata.\nU tri desetlje\u0107a suradnje \u0161jor Ive i Ga\u0107ana predstave su se nebrojeno puta igrale, a kroz\nnjegovu je gluma\u010dku \u0161kolu pro\u0161lo preko pedeset glumaca-amatera, \u010detvrtina\nstanovni\u0161tva Gata. Nastupalo se u Aleksincu, Biogradu, Ka\u0161tel Su\u0107urcu, Makarskoj,\nOpuzenu, Omi\u0161u, Posu\u0161ju, Podstrani, Vinkovcima, Visu, Trogiru, Trilju, Zagrebu i u\nmnogim drugim mjestima.\nSudjelovalo se na mnogim smotrama dramskih amatera Dalmacije i Hrvatske te\nJugoslavije. Sinj 1956. i 1969., Imotski 1970., Stari Grad na Hvaru 1981., \u017drnovo na\nKor\u010duli 1981., Posedarje 1980, Sisak 1981, Vinkovci 1983., Vara\u017edin 1993. Prosvjetni\nsabor Hrvatske nas upu\u0107uje kao predstavnike SR Hrvatske na smotru dru\u0161tava i\ndramskih amatera Jugoslavije dvaput. U Valjevo 1981. i u Prizren 1983. godine.\nRasulo Poljica se ponovno pripremilo za izvedbu na daskama koje \u017eivot zna\u010de te se iste\ngodine, 1996. u Gatima igralo dvaput, premijera i za selektora koji ih je poslao na\nsmotru u Murter.
\u010clanovi dru\u0161tva se jo\u0161 \u017eivo sje\u0107aju iskustva s Murtera te molbi\ntada\u0161njeg \u010dlana \u017eirija, Jak\u0161e Fiamenga, da mu pjevaju Lipe kule i ostale polji\u010dke\npjesme. Predstavu Prodana djevojka se iste godine igra u Podstrani, Primorskim\nPoljicima.\nDrugom polovicom devedesetih godina zbog te\u0161ke bolesti, a kasnije i smrti \u0161jor Ive,\ndramska sekcija poku\u0161ava prona\u0107i vodstvo u svojim redovima, me\u0111u iskusnim\namaterskim glumcima.\n\nKako i u vakuumu ima \u017eivota, tako ni rad KUU nije u potpunosti zamro. Osim \u0161to se\nnastupalo s folklornom sekcijom, uskoro se krenulo u potragu za novim redateljem.\nPo\u010detkom novog tisu\u0107lje\u0107a, sad pokojni Anatolij Kudrjavcev Tolja, veliki prijatelj\ngatske Udruge, usmjerio je putokaz prema gospodinu Trpimiru Jurki\u0107u, glumcu HNK\nSplit pa su \u010dlanovi Izvr\u0161nog odbora na \u010delu s predsjednikom Bo\u017eidarom Borovcem\nkrenuli prema dalmatinskoj metropoli.\n
\nTijekom duge tradicije \u010duvanja ba\u0161tine i tradicijskih vrijednosti, Ga\u0107ani su mnogo puta\nsudjelovali na eko-etno sajmovima, za polji\u010dkim stolom, na izlo\u017ebama i promocijama,\nali i na raznim snimanjima za potrebe Hrvatske radiotelevizije i ostalih. Ljeto 2008. \u0107e\nse pamtiti po statiranju za potrebe snimanja hrvatskog filma ,,Kenjac''. Preko stotinu\n\u010dlanova KUU ,,Mosor'' je statiralo za potrebe pojedinih kadrova, a neki \u010dlanovi Udruge\nsu \u010dak snimali i pojedina\u010dne uloge te u povijest upisali i filmska gluma\u010dka dostignu\u0107a.\n\nUskoro se turneju nastavilo na Danima Kate Bobeti\u0107, Kostanju, No\u0107i kazali\u0161ta, a potom\nsu se zaredali mnogobrojni nastupi od kojih su mnogi i snimani za potrebe HRT-a,\nRadio Splita ili drugih medija i promo videa. Posebno isti\u010dem spot Hrvatske turisti\u010dke\nzajednice Croatia full of life.\nU studenom se zahvaljuju\u0107i suradnji s Turisti\u010dkom zajednicom Grada Omi\u0161a i\nFestivalom dalmatinskih klapa, otputovalo u Zagreb gdje je Biranje kneza zajedno s\npripadaju\u0107im izvornim kolom u dva dana izvedeno na Trgu bana Josipa Jela\u010di\u0107a i u\nKoncertnoj dvorani ,,Vatroslav Lisinski'' u sklopu tradicionalnog koncerta Pismo moja,\nhrli tamo. Zaklju\u010dno za prvu godinu, nastupilo se i u sklopu Adventa u Omi\u0161u.
Biranje\nkneza je 2016. godinu po\u010delo intenzivno, nastupom u Gatima na No\u0107i muzeja, potom u\nSplitu na Rivi, na ponovno u Gatima na Zborovanju Polji\u010dana, u Metkovi\u0107u, na smotri,\nu Imotskom na \u017dupanijskoj smotri odraslih, u Mirlovi\u0107 Zagori, Op\u0107ini Ru\u017ei\u0107,\nhumanitarni koncert na Gripama. Godinu se zaklju\u010dilo nastupom u Njema\u010dkoj, u\nOffenbachu te Gatima na tradicionalnom koncertu na Ivandan.\nMoram istaknuti da su se zbog potreba dana\u0161njeg vremena oblikovala dva na\u010dina\nizvo\u0111enja Biranja kneza koje smo mi spontano krenuli nazivati dugo i kratko. Naime,\nzbog \u010destog anga\u017emana u turisti\u010dke svrhe gdje se glumilo pred strancima, ili za potrebe\nnastupa na nekim smotrama, stvorili smo i kratko Biranje kneza. Prema potrebama i\nmogu\u0107nostima doga\u0111alo se da bi i stari glumci uskakali igrati uloge, posebno ve\u0107\nspomenuti Bo\u017eidar Borovac, ali i Zdravko Proso te \u010dlanovi folklorne sekcije Ivan\nMihaljevi\u0107, Toni \u0160ipalo, Roko Radevenji\u0107, Kruno Musli\u0107, Mate Jeron\u010di\u0107, Kristijan\nLau\u0161i\u0107, Nikola Din\u010di\u0107 te mnogi drugi.\nNastupalo se i u knji\u017enici Marko Maruli\u0107, na Gracu za Sv. Juru, u kampu Galeb u\nsklopu dogovorenog kulturnog programa za turiste, za potrebe CoolTour turisti\u010dke\nagencije za strane i doma\u0107e goste.
Mnogo puta, ali uvijek sa \u017eeljom i ciljem da se\nsvijetu ponosno prezentira polji\u010dka ba\u0161tina i vjekovna tradicija.\n\nJo\u0161 jedan biser na gatskoj kolajni je svakako i promocija Povijesnog muzeja Poljica\nkojeg je utemeljio don Frane Mihanovi\u0107 1974., na No\u0107i muzeja. Nakon kvalitetne\nsuradnje s Dru\u017ebom sv. Jure, KUU ,,Mosor'' je preuzela ulogu organizatora te\nmanifestacije te barem na jedan dan besplatno otvorila vrata svim zainteresiranima i na\nnajbolji mogu\u0107i na\u010din prezentirala postav muzeja i tradiciju Poljica sukladno temi\ngodine. Tako smo pri\u010dali i o utemeljitelju te zaslu\u017enim Polji\u010danima, u sport uklopili\npolji\u010dke igre, obra\u0111uju\u0107i nove tehnologije napravili promociju starih filmova o\nPoljicima i \u0161to\u0161ta drugo. Krenulo se u sije\u010dnju 2015. godine i ne namjerava se prestati.
\nMe\u0111u jednokratne zanimljivosti koje su svakako va\u017ene za napredak kulturno-\numjetni\u010dkih udruga ili dru\u0161tava je sudjelovanje na me\u0111unarodnim stru\u010dnim skupovima i\nmanifestacijama gdje odmjeravaju snage jednaki, u ovom slu\u010daju zbir europskih\namatera pod kapom Amateo organizacije, Europske mre\u017ee za aktivnu participaciju u\nkulturnim aktivnostima, i Hrvatskog sabora kulture u Vrsaru 2016. godine. Predsjednica\nUdruge, Nikolina Radmilo Piv\u010devi\u0107, je po slu\u017ebenoj du\u017enosti i izra\u017eenoj \u017eelji\nsudjelovala na Festivalu amaterskog kulturnog stvarala\u0161tva gdje je odr\u017eala prezentaciju\no radu amatera na ovim prostorima te postigla da postanemo vidljivi u europskim\nkulturolo\u0161kim krugovima \u0161to je rezultiralo objavom spomenute prezentacije u uglednom\nslova\u010dkom \u010dasopisu za kulturu.\nHrvatski je sabor kulture 2018. proslavio 70. obljetnicu rada te uz materijalnu potporu\nMinistarstva kulture Republike Hrvatske organizirao stru\u010dno-znanstveni skup na temu\nFolklorni amaterizam u RH \u2013 pro\u0161lost, sada\u0161njost i budu\u0107nost. Skup je odr\u017ean 24.\nstudenog 2018. u Velikoj dvorani Hrvatskog sabora kulture i okupio je pedesetak\nsudionika iz razli\u010ditih dijelova Hrvatske, uklju\u010duju\u0107i i polji\u010dki centar, Gata.\nPredstavnica KUU ,,Mosor'' Gata bila je Nikolina Radmilo Piv\u010devi\u0107 koja je odr\u017eala\nprezentaciju na temu Profesionalizacija folklornih amatera isti\u010du\u0107i nevjerojatan\nanga\u017eman i trud \u010dlanova volontera koji svojim radom, zalaganjem oblikuju po\u017eeljne\nturisti\u010dke destinacije, apostrofiraju\u0107i mogu\u0107nost novog stalnog sezonskog posla za\n\u010dlanove Udruge, kako plesa\u010de folklora tako i glumce, posebno sudionike Biranja kneza.
<\/p>\n\n\n\n\n\n\n
Po\u010delo Poljica je drama u tri \u010dina s Epilogom, a najvjerojatnije je napisana davnih\ntridesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a. Prvi podatci koji govore o izvedbi datiraju iz 1933. g.\nTe godine se pod upravom don Stipe obnovila crkvica sv. Jurja na Gradcu za koju se\nvjeruje da datira iz XI. st. okupili su se na blagdan sv. Jurja i odr\u017eali misno slavlje.\nNakon sve\u010danog blagoslova oltara, novih spomen-plo\u010da i popravljenog zvona, okupljeni\nsu oti\u0161li na domjenak kod \u017eupnika doma\u0107ina, a poslije, kako sami iskazuju, na izvedbu\nPo\u010dela Poljica don Stipe Ka\u0161telana 5 . Prema drugim podatcima, predstava je premijerno izvedena na blagdan sv. Jurja, 23. travnja, u Gatima 1935. 6 . Tog je dana, prema\nrije\u010dima ljetopisca, na Gradcu padao snijeg.
Predstava, kao i probe, odr\u017eavale su se u\nGatima, Podgradcem, u ku\u0107i pok. Mirka Piv\u010devi\u0107a pok. Andrije.\nZanimljivo je spomenuti da je drama Po\u010delo Poljica, iako tematizira stvaranje Polji\u010dke\nrepublike, napisana posljednja. Radnja drame se doga\u0111a 1180. g., zna\u010di osamdesetak\ngodina nakon propasti hrvatske dr\u017eave i prestanka vladavine kraljeva iz hrvatske\nnarodne dinastije te ujedno i godine kada je kamenovan biskup Rajnerije, poznatiji kao\nArnir. Likovi u drami su djelomi\u010dno povijesno stvarni. Butko je uistinu bio prvi\npolji\u010dki veliki knez, a tih je osamdesetih godina Nikola Apri\u0107 bio \u017eupan polji\u010dki, dakle\nstvarna povijesna li\u010dnost. 8\nPo\u010delo Poljica je, za razliku od ostalih dijelova trilogije, ve\u0107im dijelom napisano u\nprozi. Samo su pjesme zapisane u stihovima i to u osmercu, tradiciji na\u0161ih starih\nknji\u017eevnika renesanse i humanizma. Kori\u0161tenje proze za pisanje cijelog pu\u010dkog\nigrokaza pokazuje sazrijevanje prosvjetitelja i pu\u010dkog pregaoca. Od po\u010detnih nespretnih\nkoraka, uvelike naslonjen na povijesne istine, talent i mo\u0107 don Stipina pera se razvija i\nevoluira. Prodana djevojka je primjer vrsne herojsko-tragi\u010dne drame koja obiluje\nbogatim i ma\u0161tovitim slikama i radnju razvija spretnim i stilski bru\u0161enim dijalozima.
\nTre\u0107i don Stipin uradak predstavlja puni zaokret prema dalekoj povijesti koja se u\n\u017eivotima Polji\u010dana svakodnevno reflektira.\nAutor i u ovom djelu ostvaruje lijepe umjetni\u010dke slike, posebice ljubavne. Izme\u0111u\nmladih junaka se odvijaju dirljivi dijalozi, ali poslije oni izgovaraju jo\u0161 uspjelije\nmonologe pro\u017eete emocijama, tjeskobom, sjetom ali nadasve ljubavlju prema budu\u0107em\n\u017eivotnom drugu. Ni Malduk Ka\u010di\u0107, iako prikazan kao silni vo\u0111a i okrutni gusar, nije\nimun na to. Don Stipe stare mudrosnice stavlja u usta junacima koji \u017eive po\u010detak tog\nvremena, XII. st. Vra\u0107a ih u ognji\u0161ta iz kojih su nikli i potekli te se sa\u010duvali da bi ih on\nosam-devet vjekova poslije mogao spoznati i pi\u0161u\u0107i drame vratiti onamo kamo\npripadaju.
Kratki Epilog nalazi se na kraju Po\u010dela Poljica te je njegov sastavni dio. U\nEpilogu je prikazan prvi sastanak Polji\u010dana na kojem su izabrali velikog kneza,\nButka, vojvodu i suce te stvoriv\u0161i Polji\u010dki statut utana\u010dili zakone. Povod prvom\nbiranju kneza bilo je kamenovanje nadbiskupa Arnira te su se Polji\u010dani pobojali kako \u0107e sada Latini njih optu\u017eiti za taj nemili zlo\u010din te navaliti na njih. Iako se vjeruje da su\nbiranje vlasti Polji\u010dani provodili na Sv. Jurja Podgradcem, u djelu je ono smje\u0161teno kod\ncrkvice sv. Jurja na Gradcu. Mo\u017eda je to mjesto uistinu bilo ishodi\u0161no pa su se u\nnarednim godinama premjestili, nikada ne\u0107emo saznati. Detaljno je opisan na\u010din biranja\nkneza i uspostava najdemokratskije selja\u010dke republike.\nBUTKO: ,,I neka \u017eive i neka napriduju i neka cvatu na\u0161a Poljica!\nDa Bog da!'' 12\nPoslije ove slavne re\u010denice u pozadini se \u010duju mosorske vile, polji\u010dke djevojke, koje sve\nglasnije pjevaju pjesmu Slogo sveta, a u zavr\u0161noj strofi se i pojavljuju na scenu.\nDon Stipe dramu, ciklus, zavr\u0161ava magi\u010dno, u snovi\u0111enju kao \u0161to ju je i po\u010deo. Stilski\nzaokru\u017eena i zanimljiva poti\u010de \u010ditateljevu ma\u0161tu. Jedan od razloga za\u0161to je autor\nposegnuo za blago \u010darobnim, fantasti\u010dnim elementima dok prikazuje povijesnu istinu je\nmo\u017eda vrijeme.
Ipak se radnja doga\u0111ala u dalekom XII. st., a tada\u0161njem je, a i\ndana\u0161njem prosje\u010dnom pu\u010daninu, sve vezano za tako davna vremena nadrealno,\nfantasti\u010dno ili \u010darobno.\nTiskanjem Ka\u0161telanovih drama uspostavila se i definirala izvorna dramska rije\u010d te se\nbudu\u0107im izvo\u0111a\u010dima omogu\u0107io pouzdan i prikladan predlo\u017eak za uvje\u017ebavanje\npojedinih dramskih uloga. Tiskanje njegovih djela kasnilo je punih pedeset godina, a u\ntom su razdoblju don Stipina djela intenzivno \u017eivjela na sceni pu\u010dkog kazali\u0161ta u\nizvedbi amaterskih glumaca, \u010dlanova Kulturno-umjetni\u010dke udruge ,,Mosor'' Gata.
<\/p>\n\n\n\n\n\n\n
Drama Rasulo Poljica Stipe Ka\u0161telana je tematski posljednja scenska radnja trilogije, no\nipak je napisana prva. Vo\u0111ena tom kronolo\u0161kom okosnicom, u svom radu je prvu i\nspominjem te obra\u0111ujem jer ju je i sam autor prvu stvorio.
\nDrama se sastoji od tri \u010dina, a prvi put je igrana na Sv. Jurja, 1919. g. u ku\u0107i obitelji\nMekini\u0107, zvanih Stipani\u0107, u Podgradcu u Gatima. Posljednja izvedba samostalne drame\nRasulo Poljica dogodila se sedamdesetih u Gatima. U me\u0111uvremenu drama se prestala izvoditi kao samostalan tekst, ve\u0107 je intervencijom pok. Ive Marjanovi\u0107a spojena u\nkola\u017e dramu Od po\u010dela do rasula zajedno s tre\u0107im dijelom trilogije, Po\u010delom Poljica. U\ntakvom je obliku do dana dana\u0161njeg izvedena nebrojeno puta, a posljednja je premijerna\nizvedba bila 2007. na Sv. Jurja u Gatima. Predstavu je re\u017eirao Trpimir Jurki\u0107, a izveli su\nje \u010dlanovi Kulturno-umjetni\u010dke udruge ,,Mosor” Gata.
\nRasulo Poljica je drama koja se sastoji od tri \u010dina podijeljena na manje prizore. Radnja\novog pu\u010dkog dramskog igrokaza doga\u0111a se u Gatima, centru tada\u0161nje Polji\u010dke\nKne\u017eevine, 1807. g. Cijelo je djelo zasnovano na istinitim povijesnim \u010dinjenicama\noblikovanim narodnim desetercem te podijeljenim me\u0111u raznim li\u010dnostima. Naime, u to\nvrijeme veliki knez bio je Ivan \u010covi\u0107 , polji\u010dki vikar je bio don Mate Sladovi\u0107 (Matej\nSladojevi\u0107), a i ostali likovi, poput francuskog mar\u0161ala Marmonta, generala Testea i\nfrancuskog doglavnika Vignollea, povjerenika Gavele, prema podatcima koje sam na\u0161la\nu djelu Ivana Piv\u010devi\u0107a, istiniti su. Drama se otvara scenom guslanja gdje nam se pru\u017ea\nuvid u dru\u0161tveno-politi\u010dku situaciju. Nakon \u0161to saznajemo da je Ivan \u010covi\u0107 ponovno\nizabran za velikog kneza, pratimo svepolji\u010dko slavlje i veselje. Uskoro saznajemo da je\nfrancuska vojska u blizini, da je sukob neminovan te zbog vrlo uspjelo portretiranog\nlika Zubana, dou\u0161nika iz Neori\u0107a, upoznajemo se s arhetipskim junakom koji\npredstavlja tip, \u010dovjeka dvoli\u010dnog, sitnog, debelopotko\u017enog koji se bori za opstanak\nsvim raspolo\u017eivim sredstvima; ne vjeruje ni onom komu se klanja. Ulazak Francuza u\nsrce Polji\u010dke republike, u Gata predstavlja slom vjekovne autonomije i demokratski\noblikovane selja\u010dke zajednice \u010dije je geslo bilo neka svak more \u017eiv biti.\n
\nDon Stipe nastavlja tradiciju pou\u010davanja slabo pismenog puka. Zahvaljuju\u0107i svom\nistra\u017eivanju povijesti, prou\u010davanju lokalnih pri\u010da i legendi, na tragu svog slavnog\nprethodnika, vjerojatnog uzora Andrije Ka\u010di\u0107a Mio\u0161i\u0107a, don Stipe se odlu\u010duje za\nupotrebu, pu\u010danima lako pamtljivog, narodnog deseterca u svojim pu\u010dkim djelima.\nSama drama, iako ne obiluje pretjeranim dramskim nabojem, protkana je vrlo uspje\u0161nim\ni stilski dotjeranim slikama. Kroz mnoge scenske prizore nailazimo na zbir uzvi\u0161enih\nmisli u kojima se osje\u0107a bujnost i snaga velikog duha, propovjednika nacionalne\nslobode i humanizma.
<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n
Prodana djevojka je herojska tragedija u pet \u010dinova iz polji\u010dke pro\u0161losti za turskih\nvremena. Ona je ujedno i drugi, sredi\u0161nji dio don Stipine trilogije koji tematizira \u017eivot\nPolji\u010dana tijekom vi\u0161e od sedam stolje\u0107a. Radnja djela je smje\u0161tena na po\u010detak XVII.\nst., 1606 2 . g., a doga\u0111a se u vlastelinskoj ku\u0107i Stjepana Bobeti\u0107a, povijesno istinite\nosobe, u polji\u010dkom selu Ostrvici. Jedino se radnja petog \u010dina doga\u0111a u dizdarevoj kuli u\nZadvarju, grani\u010dnom mjestu izvan Poljica. Dramu je don Stipe napisao oko 1923. 3 g.
\npod pesudonimom Krunoslav Kasteni\u0107, vjerojatno zato \u0161to djelo obiluje lirskim,\nemotivnim momentima, pojedine scene su vrlo intimne za ono vrijeme. Prvi put je\ntiskana 1979. g. u \u010detvrtom listu Polji\u010dkog dekanata, Poljica. Zahvaljuju\u0107i tiskanju, ovo\npopularno scensko djelo je postalo \u010ditateljima dostupno, a u tekstolo\u0161kom smislu,\npouzdano i izvorno.\nVjeruje se da je drama Prodana djevojka prvi put izvedena u selu \u010ci\u0161lima u Poljicima 3.\nvelja\u010de 1924. g. u ku\u0107i obitelji \u0160a\u0161kor. Izvedbu je re\u017eirao sve\u0107enik don Bo\u017ee Juginovi\u0107,\na glavne uloge su imali u\u010ditelj te njegova supruga i jedna mlada djevojka.\nDrama je od svoje praizvedbe do danas nebrojeno puta scenski izvedena. Davne 1940.
\nju je \u010dak re\u017eirao don Stipin ne\u0107ak, Jure Ka\u0161telan u Sitnom Gornjem. 4 Va\u017eno je\nnapomenuti da cijelo ovo vrijeme Prodana djevojka egzistira kao samostalno scensko\ndjelo te svugdje plijeni pozorrnost. Gatska KUU ''Mosor'' ju je \u010dak izvodila u sklopu\nSplitskog ljeta, a tada\u0161nju izvedbu je re\u017eirao pok. Ivo Marjanovi\u0107. Posljednja se\npremijera ovog komada odigrala u Gatima 27. travnja, na blagdan sv. Jurja 2008. g., a\nodgledalo ju je preko \u0161est stotina ljudi.\nProdana djevojka je tragedija u pet \u010dinova pisana desetercem. Glavni lik je Kate\nBobeti\u0107, roditelji su joj umrli, a stric joj zbog straha da ne odnese velik dio Bobeti\u0107eva\nimanja sa sobom u dotu, brani udati se za voljenog mu\u0161karca, Rado\u0161a. Zbog \u017eelje da\nonemogu\u0107i udaju on ju potajno prodaje Red\u017eep-begu koji je otima i odvodi u svoju kulu\nu Zadvarju.
Osim ovog centralnog doga\u0111aja, tragedija pru\u017ea uvid u dru\u0161tvene okolnosti\nkoje su bile prisutne u Poljicima, sukobe izme\u0111u vlastele, sukobe s Turcima i, naravno,\npolo\u017eaj mladih djevojaka.\nProdana djevojka je duboko tragi\u010dna pri\u010da. Iako na prvi pogled djeluje pase i\nneaktualno, ona je vi\u0161e od pri\u010de u kojoj mlada djevojka, da bi sa\u010duvala \u010dast, di\u017ee ruku na sebe. Ona je odraz nemilosti jednog vremena, okrutnosti ljudi koji se neumoljivo\nbore za svoju korist ne prezaju\u0107i ni pred \u010dim. Nekoliko sna\u017enih li\u010dnosti, Stipan Bobeti\u0107,\nResum Red\u017eep beg, Janko Devi\u0107, reprezentativni su tipovi kojima moral i \u010dast kao sveti\nosje\u0107aji ne dopiru do svijesti. Kan\u010delir Luka, Rado\u0161 Su\u010di\u0107, Kate Bobeti\u0107 osobe su koje\nse usprkos moralnoj snazi li\u010dnosti i duha, u surovom dru\u0161tvu ne mogu izboriti za\negzistenciju jer nisu nesmiljeni. Njihova sudbina pribli\u017eava radnju publici, pri\u010du \u010dini\nintimnijom i budi sna\u017ene emocije. Kate Bobeti\u0107 je u svojoj sr\u017ei lik koji je duhovno\nbogat, a istovremeno bezvrjedniji od klupka pre\u0111e.\nDrama je vi\u0161edimenzionalna. Autor je o\u017eivio polji\u010dku povijest, prikazao isje\u010dak,\ndoga\u0111aj iz ranih godina XVII. stolje\u0107a i uputio bolni vapaj u budu\u0107nost! To je pri\u010da o\nmra\u010dnom svijetu u kojem se \u017eivi intenzivno, a skon\u010daje nasilno i krvavo. To je svijet u\nkojem je naslje\u0111e hladno oru\u017eje, sinovima da brane ognji\u0161te, a k\u0107erima da brane \u010dast.\nNije bitan Stipan Bobeti\u0107, Kate, Janko…, nisu to iznimni pojedinci, oni su tipi\u010dni\npredstavnici odre\u0111enog vremena. Bilo je mno\u0161tvo Kata, Iva, Ana…, ovaj doga\u0111aj nije\niznimka za sebe, izdvojen iz cjeline.
Drama ukazuje na degeneriranost cijelog jednog\nvremena gdje se trgovalo s poljem, stokom, djevojkama. Djelo je suvremeno utoliko \u0161to\nje, usprkos situaciji i junacima minulih stolje\u0107a, rezultat \u017eivota isti. Djelo zavr\u0161ava\nnaglo i sna\u017eno, herojsko-romanti\u010dnom smr\u0107u glavne junakinje.
<\/p>\n\n\n\n\n\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"pagelayer_contact_templates":[],"_pagelayer_content":"","footnotes":""},"class_list":["post-350","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/kuu-mosor.hr\/2025\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/350","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/kuu-mosor.hr\/2025\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"http:\/\/kuu-mosor.hr\/2025\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kuu-mosor.hr\/2025\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kuu-mosor.hr\/2025\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=350"}],"version-history":[{"count":13,"href":"http:\/\/kuu-mosor.hr\/2025\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/350\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1212,"href":"http:\/\/kuu-mosor.hr\/2025\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/350\/revisions\/1212"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/kuu-mosor.hr\/2025\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=350"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}