PREDGOVOR
\n\u017divjeti na podru\u010dju slavne Polji\u010dke republike, u srcu Dalmacije, mo\u017ee se smatrati\nblagoslovom ili privilegijom jer nisu svugdje tako duboko i sna\u017eno utkani korijeni\nhrvatstva i domoljublja kao ovdje. Me\u0111utim, to se mo\u017ee smatrati i obavezom koja nas\nzove da nastavimo tradiciju na\u0161ih predaka. Rodiv\u0161i se i odgojiv\u0161i na demokratskom\nupori\u0161tu koje je vjekovima odolijevalo raznim napada\u010dima i silnicima te bilo primjer\nbratskog selja\u0161tva te\u017eimo ako ve\u0107 ne vratiti staru slavu onda ju barem dose\u0107i.\nVa\u017ene korake na tom polju ve\u0107 desetlje\u0107ima ustrajno radi Kulturno-umjetni\u010dka udruga\n,,Mosor'' iz Gata zajedno sa stotinama \u010dlanova \u010diji entuzijazam ni nakon godina\nprovedenih volontiraju\u0107i \u010desto ne jenjava.
Upravo suprotno, radi se mnogo i kvalitetno,\nkako na dramskom polju, tako i na polju o\u010duvanja folklornih tradicija, a garderoba je\nbogatija nego ikada.\nLjubav Polji\u010dana prema svojem identitetu i ba\u0161tini je te\u0161ko opisati rije\u010dima ili staviti u\nokvire fotografije, stoga smo to poku\u0161ali re\u0107i knjigom. Sveobuhvatnim djelom koje \u0107e\npoku\u0161ati pru\u017eiti presjek rada energi\u010dne ekipe, nasloniti se na poznatu knjigu tiskanu za\n40.-u obljetnicu KUU i crpiti vrelo po\u010dela u liku i djelu don Stipe Ka\u0161telana, popa\nglagolja\u0161a koji je prije sto godina utisnuo kazali\u0161nu rije\u010d u osobnost Ga\u0107ana.
\n\nSTIPE KA\u0160TELAN
\n\nPromatraju\u0107i \u0161ire dalmatinsko podru\u010dje i poznavaju\u0107i navike i navade pu\u010danstva,\nneizbje\u017eno je ne primijetiti neobi\u010dnu kulturnu tradiciju mjesta koje se nalazi u srcu\nSrednjih Poljica. Ve\u0107 vi\u0161e od stotinu godina Gata sa svojih \u0161estotinjak \u017eitelja di\u0161u\nkazali\u0161te. Te\u0161ko \u0107ete prona\u0107i ijednu ku\u0107u bez glumca amatera unutar posljednjih \u010detiri,\npet generacija, a \u010dest je slu\u010daj vi\u0161e \u010dlanova jedne obitelji da glume u istoj predstavi.\nRazlog tomu je o\u010dit, povezan s dolaskom novog \u017eupnika u Gata na \u017eupu 1911. pa\nkoristimo ovu priliku da se jednom za vje\u010dnost zahvalimo don Stipi Ka\u0161telanu na\nkamenu zaglavnom kojeg je on prije stotinu godina polo\u017eio, a na kojem mi i dan danas\ngradimo.
\nSa spomenutim mislima krenuli smo ovjekovje\u010diti lik i djelo slabo poznatog polji\u010dkog\nprosvjetitelja i preporoditelja, Stipe Ka\u0161telana. \u017dele\u0107i ga osvijetliti i njegovo djelo\nrazjasniti upustila sam se u borbu s virovima Cetine, zapletena u hladovini onih\npoznatih jablanova na Cetini jer postoje ljudi koji u sebi zadr\u017eavaju neuni\u0161tivu\nindividualnost. Svijetom kro\u010de sitnim, ne\u010dujnim koracima, stopljeni sa dra\u010dom,\nkamenom sivim. Di\u0161u postojano, vi\u010du slovima, zovu djelima. Oni traju i daju.\nStipe Ka\u0161telan je stric poznatijeg ne\u0107aka, suvremenog pjesnika Jure Ka\u0161telana. Ro\u0111en je\nu kanjonu Cetine, odrastao opaljen burom i mar\u010danim suncem, zadojen starim\ntekovinama bratstva i rodoljublja. U narodu je zapam\u0107en po posve\u0107enom radu na\nkulturnom i prosvjetnom polju, velik u svojoj skromnosti.\nRomantizam osnutka Polji\u010dke Kne\u017eevine, duboko pro\u017eivljeni jal naroda koji je patio\nzbog susjeda, Turaka i Mletaka te \u017eal zbog neumitnosti postojanja koji su doveli do\nukinu\u0107a vjekovne autonomije postalo je vrelo inspiracije Polji\u010daninu, humanistu,\nglagolja\u0161u, narodnom dijaku i velikom \u010dovjeku, Stipi Ka\u0161telanu.
\nNa krilima tradicije glagolja\u0161kog prosvje\u0107ivanja puka, krajem XIX. stolje\u0107a, niknuo je\nvizionar, prosvjetitelj, preporoditelj, povjesni\u010dar, pjesnik i pisac Stipe Ka\u0161telan.\nBudu\u0107i da je ro\u0111en 1882. g., svu strahotu Prvog svjetskog rata osjetio je i pro\u017eivio u\nnajljep\u0161im godinama \u017eivota. Europa pometena ratnim vihorom svakoga je naobra\u017eenoga\nvrlo lako mogla podsjetiti na burnu i ne tako daleku pro\u0161lost kada je Napoleon mar\u0161irao\ndinarskim krajobrazom. Budu\u0107i da je don Stipe rano po\u010deo istra\u017eivati povijest Poljica i\nupoznao se s radovima zna\u010dajnih prethodnika, izgledno je da je njegovo prvo va\u017eno\nliterarno djelo nastalo pod utjecajem nepovoljnih dru\u0161tvenih prilika.\nPonikao je na ostav\u0161tini iliraca, posvetio se narodnom blagu koje mu je predstavljalo\ndragocjenost. Skupljao je narodne legende, fraze, pu\u010dke elemente te sustavno gradio\ntemelje za svoje pu\u010dke igrokaze.
\n\n,,Slogo sveta, ti poleti
\nU polji\u010dki svaki kut
\nI razglasi staru, mladu
\nBratsku slogu, na\u0161 \u0160tatut.
\n\nI da bude uvijek spremno
\nMu\u0161ko, \u017eensko, junak mlad
\nDragovoljno krvcu liti
\nZa slobodu, za svoj sklad!
\n\nPod zastavu sv. Jurja,
\nZa\u0161titnika mo\u0107nog svog!
\nKroz oluje ovog svijeta
\n\u010cuvat \u0107e nas dobri Bog!
\n\nSlogo sveta, ti poleti
\nU polji\u010dki svaki lug
\nI razglasi \u010dasnu borbu
\nZa o\u010dinstvo, kri\u017e i plug!''
\n\n,,Stipe Ka\u0161telan je ro\u0111en 1. rujna 1880. u selu Zaku\u010dcu smje\u0161tenom pokraj Omi\u0161a,\nnekada\u0161njem katunu Gata. Pu\u010dku \u0161kolu je polazio u rodnom mjestu, a studij\nBogoslovije u Zadru. U doba njegovih studentskih dana Zadar je bio pod austrijskom\nupravom pa je dobro upoznao kako se te\u0161ko podnosi tu\u0111inska vlast. U bogosloviji se\nuvelike osvje\u0161\u0107ivalo njegovo domoljublje i slobodoljublje. Ta se osvije\u0161\u0107enost\nusa\u0111ivala duboko u misaono i emotivno bi\u0107e mladih ljudi, budu\u0107ih sve\u0107enika i\npastoralnih djelatnika 2 .'' Sve\u0107eni\u010dki red je primio u Omi\u0161u 8. listopada 1904. g. Prema\nprona\u0111enim podatcima, najprije je slu\u017eio kao \u017eupni pomo\u0107nik u Podgori (1904.-1095.) i\nDesnama (1906.-1907.), a zatim je ne\u0161to manje od godine dana zamjenjivao \u017eupnika\nDoca Donjeg (1. lipnja 1907. \u2013 31. o\u017eujka 1908.). Poslije je upravljao \u017eupom Nova Sela\n(1. travnja 1908. – 31. svibnja 1911.; s Novih Sela od 1. lipnja 1910. do 14. srpnja 1910.\nprema potrebi je slu\u017eio i u Blatu na Cetini). Nakon toga \u017eupnikuje punih 27 godina u\npovijesnom sredi\u0161tu Poljica, u Gatima (od 1. lipnja 1911. pa sve do umirovljenja krajem\n1938.). 3 Zadnje je godine \u017eivota pro\u017eivio u rodnom Zaku\u010dcu, a umro je iznenada u\nsplitskoj bolnici 3. sije\u010dnja 1945. g., u \u0161ezdeset i petoj godini \u017eivota. Pokopan je u\nrodnom Zaku\u010dcu, u sjeni onih poznatih Ka\u0161telanovih jablana.
\nZa vrijeme \u017eupnikovanja, poput ostalih sve\u0107enika, poticao je i ustrajno radio na\nosnivanju pu\u010dkih \u010ditaonica sa svrhom narodnog prosvje\u0107ivanja i razvijanja rodoljublja.\nOgranak Selja\u010dke sloge u Gatima je otvoren 1876., a usmenom predajom \u017eivi spoznaja\nda je u Gatima 1911. g. otvorena pu\u010dka \u010ditaonica ,,Selja\u010dka sloga'', a taj doga\u0111aj se\npoklapa s dolaskom novog \u017eupnika u Gata. U tu \u010ditaonicu su stizale neke dnevne i\nmjese\u010dne tiskovine, a poslije se nalazio i radioprijamnik. Ljudi, ve\u0107inom mu\u0161karci,\nokupljali su se, \u010ditali, slu\u0161ali novosti te se dru\u017eili. Odgoj i naobrazba \u017eupljana bili su\ntemeljni ciljevi rada novog \u017eupnika.
Te\u017eio je bu\u0111enju i razvitku nacionalne, moralne i\ndru\u0161tvene svijesti. Iako je njegov javni \u017eivot bio jednostavan, svojom kreativnom\nkulturnom djelatno\u0161\u0107u postao je promicatelj i \u010duvar trajnih vrijednosti polji\u010dke pro\u0161losti.\nSve ono \u0161to je rije\u010dima i perom propovijedao, djelima je izvr\u0161avao. On je istinski,\nposve\u0107eno \u017eivio svoju misao i \u017eudnju. Cijeli \u017eivot je posvetio prou\u010davanju identiteta,\nsakupljanju povijesne ba\u0161tine i ostvarivanju prosvjetiteljskih zada\u0107a. Uza sav svoj\nsve\u0107eni\u010dki pastoralni rad, don Stipe je znao u svoje vjernike udahnuti i zna\u010dajne\nvrijednosti svakoga prosvjetnoga rada, posebice svijest o povezanosti nacionalne\npovijesti sa \u017eivotom i problemima opstojnosti vlastita naroda.\nU svom istra\u017eiva\u010dkom radu najvi\u0161e se posvetio prou\u010davanju polji\u010dke pro\u0161losti pa je\npoku\u0161avaju\u0107i osvijetliti podrijetlo i postanak Poljica napisao i 1940. u Splitu tiskao\nknjigu Povjesni ulomci iz biv\u0161e slobodne op\u0107ine \u2013 Republike Poljica. Knjiga je suma\ndugogodi\u0161njeg savijesnog i temeljitog rada te predstavlja zaokru\u017eenu i smislenu cjelinu.
\nOn se osim ure\u0111ivanjem povijesne gra\u0111e bavio i knji\u017eevnim stvarala\u0161tvom. Za \u017eivota je\nnapisao trilogiju koja tematizira polji\u010dku pro\u0161lost, a sastoji od tri dramska teksta Po\u010delo\nPoljica (posljednja napisana i prvi put prikazana 1933.), Prodana djevojka ( napisana\n1923., praizvedena 1924.) i Rasulo Poljica (prva napisana i praizvedena 1919.). U\nnjima je poku\u0161ao dati cjelovit prikaz od osnutka, razvoja \u017eivota do propasti selja\u010dke\nrepublike. U djelima se budi i o\u017eivljava \u010ditav jedan svijet usnuo u narodnoj predaji i\ndrevnim legendama. Doga\u0111aji iskrsavaju pred nama pobudom knji\u017eevne rije\u010di, a\ndramski prizori nas vra\u0107aju u minula vremena. Reproduciraju\u0107i doga\u0111aje, uskrsava\npovijest, istra\u017euje ljetopise i stare povelje, obnavlja pu\u010dku predaju. \u017divot je oslikan\nkoloritom koji ima boju starine, povijesne stvarnosti, zaodjeven u prirodan scenski\ngovor, lokalni izri\u010daj stvara iluziju zbilje. Ka\u0161telan je uspio iz onog \u010dudesnog mitskog i\nneugasivog vrela pu\u010dke predaje i legende dati scensku realizaciju koja je odgovarala\nukusu i potrebama pu\u010dkog kazali\u0161ta.
\n,,U dramama se ogleda \u017eivot, sudbina likova, vanjski i unutarnji svijet ljudi. Likovi su\nindividualizirani, a sretnom spontano\u0161\u0107u je do\u010darano vrijeme zbivanja radnja, lokalna\nboja i ambijentalnost. Radnja predo\u010dava vrijeme, ljude i atmosferu. U tim dramama ne\ntreba tra\u017eiti visoku stvarala\u010dku invenciju dramatur\u0161kog umije\u0107a, jer su one i formalnom\ni sadr\u017eajnom strukturom i s scenskim jezikom pisane za scenski izraz pu\u010dkog teatra.''
\nUsprkos manjku stvarala\u010dke kreativnosti don Stipe je uspje\u0161no i kvalitetno ostvario\nsvoju namjeru. Pu\u010dki igrokazi predstavljaju autorovo oru\u0111e, alat za izvr\u0161avanje zada\u0107e.\nOni su prilago\u0111eni publici i seoskim glumcima amaterima te su ujedno i dru\u0161tveno\nanga\u017eirani. Njihova namjena je bila promicanje narodne ba\u0161tine te prosvje\u0107ivanje\nPolji\u010dana.\nDugo godina su dramska djela postojala kao rukopisi. Zahvaljuju\u0107i predanom radu\nautorovog ne\u0107aka pjesnika Jure Ka\u0161telana i prof. dr. Nedjeljka Mihanovi\u0107a, djela su\nobjavljena u polji\u010dkom listu, godi\u0161njaku Poljica 3 (1978.), Poljica 4 (1979.) i Poljica 5\n(1980.). Transkripciju iz autografa su proveli gotovo pedeset godina nakon \u0161to su\nnapisane i po polji\u010dkim selima izvo\u0111ene. Svako izdanje urednici i prire\u0111iva\u010di su\npopratili napomenama i obja\u0161njenjima 5 .\nIako rade\u0107i u vrlo te\u0161kim vremenima i uvjetima, don Stipe je odmah po dolasku u\ngatsku \u017eupu marljivo pristupio realizaciji svog nauma. Njegovo je \u017eupnikovanje bilo\nvrlo plodno i predstavlja zna\u010dajan isje\u010dak gatske povijesti.
<\/p>
<\/p>\n\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"pagelayer_contact_templates":[],"_pagelayer_content":"","footnotes":""},"class_list":["post-398","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/kuu-mosor.hr\/2025\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/398","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/kuu-mosor.hr\/2025\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"http:\/\/kuu-mosor.hr\/2025\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kuu-mosor.hr\/2025\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kuu-mosor.hr\/2025\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=398"}],"version-history":[{"count":4,"href":"http:\/\/kuu-mosor.hr\/2025\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/398\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":500,"href":"http:\/\/kuu-mosor.hr\/2025\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/398\/revisions\/500"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/kuu-mosor.hr\/2025\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=398"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}