{"id":435,"date":"2025-09-27T08:41:41","date_gmt":"2025-09-27T08:41:41","guid":{"rendered":"http:\/\/kuu-mosor.hr\/2025\/?page_id=435"},"modified":"2025-09-27T13:04:45","modified_gmt":"2025-09-27T13:04:45","slug":"od-pocela-do-rasula","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/kuu-mosor.hr\/2025\/?page_id=435","title":{"rendered":"Od po\u010dela do rasula"},"content":{"rendered":"\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\nOD PO\u010cELA DO RASULA\nGospodin Ivo Marjanovi\u0107 sastavlja kola\u017e drame iz polji\u010dke pro\u0161losti u tri dijela: Od po\u010dela do\nrasula \u010dija praizvedba je bila u Gatima na Sv. Jurja, 23. travnja 1984. godine. Igran je \u010desto i\npostigao je uspjeh kod publike i kritike. To je tekst koji je nastao spajanjem don Stipinih\ndjela Po\u010delo Poljica i Rasulo Poljica. Tekst je, objektivno govore\u0107i, simbioza izvornih misli i\nscena modificiranih za potrebe dramskog teksta koji u tri \u010dina obuhva\u0107a osnutak i pad\nKne\u017eevine sa sredi\u0161njim \u010dinom koji prezentira legendu o Mili Gojsali\u0107. Tre\u0107i \u010din, Rasulo,\nnajbli\u017ei je po\u010detnom Ka\u0161telanovu tekstu s najmanje redateljevih intervencija. Drugi \u010din je\nmje\u0161avina don Stipinih misli, dijelova tekstova i poznate legende. Ovaj dio je proizvod \u0161jor\nIve koji se u izrazu i formi naslanja na autoritet don Stipe. Kao uvod je napisao stihove koje\nguslar iz gledali\u0161ta pjeva, a komentator povezuje radnju koja se doga\u0111a na sceni.

\nIzvedba je satkana od tri dijela. Prvi dio je PO\u010cELO POLJICA, drugi dio je MILE\nGOJSALI\u0106 i tre\u0107i dio je RASULO POLJICA. Tekst kola\u017e drame napisao je Ivo\nMarjanovi\u0107 prema djelima don Stipe Ka\u0161telan i Augusta \u0160enoe te je praizvedena 1984.g., a\nsitnije adaptacije unosi Trpimir Jurki\u0107 za potrebe premijere 2007. Po svojem karakteru, tekst\nje izrazito didakti\u010dan (pou\u010dan). Podsje\u0107a na tekstove iz razdoblja prosvjetiteljstva \u010dija zada\u0107a\nje bila obrazovati mno\u0161tvo, \u0161iroke mase. Bit predstave i jest da kroz zabavu, u\u017eitak, ljude\npou\u010di, da ne\u0161to ukrade mrtvoj pro\u0161losti. Ovo je jednostavna, pitka, istovremeno, iznimno\nva\u017ena pri\u010da o davnim vremenima. Nastajanje jedne republike, stvaranje statuta (jednog od\nnajstarijih hrvatskih pravnih dokumenata), razvoj te iste republike i tragi\u010dni slom su oteti\nzaboravu i zabilje\u017eeni u tri kra\u0107e dramske igre, \u010dina.

\nPRVI \u010cIN\nBiranje kneza prikazuje po\u010detak jedne zdrave, demokratske republike, radnja je smje\u0161tena u\n1180. godinu. Usprkos \u010dinjenici \u0161to je ve\u0107ina gledatelja imala priliku vidjeti ovaj dio pro\u0161lo\nljeto, ponovno je uspio zainteresirati prisutne. Ispunjavaju\u0107i viziju voditelja, \u010din je postao\ndinami\u010dniji i potpuniji. Iako je rije\u010d o malim promjenama, bile su dovoljne da ugodno\niznenade. Najve\u0107a novina jest scenografija koja je odli\u010dno osmi\u0161ljena. Postavljena je pomo\u0107u\nnekoliko kamenih vaca, obrubljena suhozidovima koje dijele prolazi, putovi koji\nomogu\u0107avaju dolazak i odlazak glumaca. Na sredini se nalazi drveni stup s konopcima,\nsto\u017eina. Scena tako tipi\u010dna za dalmatinska sela i zaseoke. Budu\u0107i da na njoj nije bilo ni\u010deg\nposebnog, upadljivog, bila je prikladna za sva tri \u010dina. Neosporna vrlina je neutralnost. Bilo je\nvrlo lako zamisliti, u ma\u0161ti ju pretvoriti u dio Podgradca, guvno u selu ili trg ispred ku\u0107e\nvelikog kneza.

\nDRUGI \u010cIN\nPrema predaji, radnja ovog \u010dina se doga\u0111a 1530., obra\u0111uje pri\u010du poznatu svakom Polji\u010daninu,\na i \u0161ire. Junakinja Mile Gojsali\u0107, \u010diji bron\u010dani kip, uradak slavnog kipara Ivana Me\u0161trovi\u0107a, i\ndan-danas bdije na Ilincom, je glavno lice.\nOvo je \u010din u kojem su pozornost privukli kostimi. Bili smo svjedoci originalnim rje\u0161enjima\npri odijevanju Turaka. Sam Mehmed Topan-pa\u0161a i njegov \u0161ator su bili jako dobro osmi\u0161ljeni.\nPosebno upe\u010datljiv dio je bio trenutak kada Mile sti\u017ee Topan-pa\u0161i i odlazi s njim u \u0161ator s\nnamjerom da sve barutom digne u zrak. Uzimaju\u0107i u obzir da je djevojka koja je utjelovila\nMilu jako mlada, \u010dinjenica da ju Topan-pa\u0161a \u017eeli za ljubovcu je djelovala posebno uznemiruju\u0107e. Kao da je to potaknulo jo\u0161 ve\u0107i prezir prema antikrstu, Turcima. Scena je kod\npublike osvijestila problem s kojim su se jako mlade, lijepe djevojke tada susretale. Kraj \u010dina\nje bio efektan. Vrlo zapa\u017eenu ulogu je imao komentator u kombinaciji s guslarom. Iznimno\ndobro interpretativno \u010ditanje je doprinijelo stvaranju atmosfere minulog vremena.\nIzvedba naroda je dosegla potrebni intenzitet. Grupe su bile slo\u017ene, klicale su jedna za\ndrugom, dosegli su snagu, mo\u0107 koju je predstava zahtjevala. Uloga naroda je izrazito va\u017ena,\npodi\u017ee atmosferu i uskovitlava emocije \u2013 oni su prete\u010de iliraca, budni\u010dara, prolje\u0107ara \u2013 oni su\njunaci \u010diji duh nije nikada poklekao pod jarmom tu\u0111e sile.

\nTRE\u0106I \u010cIN\nPod najezdom francuske vojske padale su i kraljevine i republike. Samo jedna u nizu bila je\nPolji\u010dka, 1807. Radnja \u010dina se odvija na trgu ispred ku\u0107e velikog kneza. I ovdje je\nkostimografija bila zanimljiva i odli\u010dno realizirana; ki\u0107eno ruho Francuza (posebno mar\u0161ala i\ngenerala) u kontrastu s jednostavnim habitom vikara i no\u0161njom polji\u010dkog puka. Razvojem\nradnje, kona\u010dnim padom republike i povratkom naroda na scenu, lokalpatriotizam se\nprobudio. Kraj predstave govori suprotno od naslova; kraj (rasulo) je samo po\u010detak ne\u010deg\nnovog, ponovne borbe za slobodu i dostojanstvo. Zavr\u0161na himna sadr\u017eava u sebi sva\ndesetlje\u0107a, godine koje su pro\u0161le od tada do danas.\n

\nPo\u010detkom 2006. se ponovno poku\u0161ava obnoviti i na scenu postaviti Od po\u010dela do rasula,\nkola\u017e drama Ive Marjanovi\u0107a praizvedena 1984. Dolaskom novog redatelja Trpimira Jurki\u0107a\nplan se i ostvaruje. Novi redatelj minimalno intervenira u tekst, gluma\u010dke pokrete prilago\u0111ava\nredateljskoj viziji i priprema novu scenografiju. Tradicionalno, predstava se premijerno\nprikazuje na blagdan sv. Jurja. S predstavom Od po\u010dela do rasula se u narednom periodu\ngostuje u Gornjim Poljicima na Zovu kamena, u Donjim Poljicima na Dugoratskom ljetu.\nSezonu 2008. otvaraju u hrvatskoj metropoli, u Klovi\u0107evim dvorima, gdje izvedbom sudjeluju\nu izlo\u017ei Dalmatinska zagora \u2013 nepoznata zemlja, igra se u Gatima za potrebe \u017eupanijske\nsmotre.Jedan od zna\u010dajnijih uspjeha ove predstave je bio plasman na Dr\u017eavnu smotru\ndramskih amatera Republike Hrvatske u Kastavu 2008. gdje predstavljaju Splitsko-\ndalmatinsku \u017eupaniju.\n

\nPREMIJERA 2007.\nMjesto radnje: Dom kulture u Gatima\nVrijeme radnje: 17 i 19 sati; kako tko, prema \u017eeljama i mogu\u0107nostima. 29. travnja, proslava-\npu\u010dki re\u010deno- fe\u0161ta svetog Jurja, za\u0161titnika Poljica, u Gatima\nJunaci pri\u010de: aktivni sudionici KUU ,,Mosor'', redatelj Trpimir Jurki\u0107\nTema: po\u010detak Polji\u010dke republike, legenda o Mili Gojsali\u0107 i kraj republike\nIdeja: njegovanje kulturne ba\u0161tine i tradicije (kroz pou\u010dno i zabavno)

\nPremijera u 17 sati je uspje\u0161no zavr\u0161ila (nije bilo ni mrtvih ni polomljenih) te se sve ve\u0107\npripremalo za novu izvedbu u 19 sati. Dvorana se ponovno uredno slo\u017eila. Momci na vratima\nsu dijelili bro\u0161ure, provjeravali ulaznice i propu\u0161tali nestrpljive gledaoce. Svi mahom siti i\nzadovoljni (ipak je bila fe\u0161ta u na\u0161em malom mjestu) su zauzimali svoja mjesta \u017eeljno\ni\u0161\u010dekuju\u0107i predstavu. Prije samog po\u010detka predstave, kratko su pozdravljeni sveprisutni i\nza\u017eelila im se iskrena dobrodo\u0161lica.\nPredstava je bila, najkra\u0107e re\u010deno, odli\u010dna. \u010cetrdesetak ljudi je, bez ikakvog materijalnog\npoticaja, spremno ulo\u017eilo dio svog slobodnog vremena da bi o\u017eivjeli slavu davnih vremena.\nOni su to radili zbog sebe i zbog nas. U nedjelju su pokazali da najbolji na\u010din popunjavanja\nvremena nije lagana \u0161etnja i kavica, ve\u0107 smijeh i suze na kazali\u0161nim daskama.Vjerujem da su\nsvi sudionici osjetili atmosferu u dvorani. Op\u0107e odu\u0161evljenje iskazano dugim pljeskom je i\nvi\u0161e nego dobar znak i vjetar u le\u0111a za daljnji rad.\n\nGata, Od po\u010dela do rasula 2007 godine\n

\nFe\u0161ta u Gatima svoju kulminaciju je do\u017eivjela u glavnoj dvorani Doma kulture. Iza vrhunca\nuvijek slijedi rasplet koji je ovaj put uprili\u010den na katu spomenutog zdanja, oko bogatog\novalnog stola. Utisci su se prepri\u010davali jedu\u0107i soparnik i ostale doma\u0107e delicije. Upravo tu\nsam obavila kratki, opu\u0161teni razgovor s redateljem Trpimirom Jurki\u0107em. Unato\u010d prekidima\nizazvanim \u017eeljama ljudi da \u010destitaju gospodinu na uspijehu i odra\u0111enom poslu, uspjela sam\nne\u0161to i saznati. Novi redatelj je iznimno zadovoljan pokazanim i uop\u0107e suradnjom ljudi iz\nUdruge. Uvijek mo\u017ee bolje pa bi se, po njegovom mi\u0161ljenju, jo\u0161 neke sitnice mogle popraviti,\nali u globalu, ne bi ni\u0161ta mijenjao. Rekao je da mu je ovo dragocijeno iskustvo te je otvoren za\nmogu\u0107nost daljnjeg sura\u0111ivanja.\nVeliko BRAVO svima koji su sudjelovali u ostvarenju ovog projekta!

\nPO\u010cELO POLJICA\nEpilog BIRANJE KNEZA

\nOSOBE:
\nButko, starac-plemi\u0107 IVICA BOROVAC
\nIvoje Mar\u010di\u0107, nazvani Cindri\u0107 MIRKO BEOVI\u0106
\nKrstoje Krstini\u0107, re\u010deni Dumi\u010di\u0107 ANTE RADOSTI\u0106
\n\u010copeo Mili\u010devi\u0107, selja\u010dki plemi\u0107 MARIJO KUVA\u010cI\u0106
\nRadoje Vi\u010di\u0107evi\u0107, selja\u010dki plemi\u0107 BO\u017dIDAR BOROVAC
\nSlavi\u0161a Peri\u010di\u0107, selja\u010dki plemi\u0107 ZDRAVKO PROSO
\nDragi\u0161a Stazi\u0107, selja\u010dki plemi\u0107 FILIP O\u010cASI\u0106
\nBudi\u0161a Sladovi\u0107, selja\u010dki plemi\u0107 JURE MEKINI\u0106
\nGuslar JURE VUKOVI\u0106
\n\nMILE GOJSALI\u0106

\n\nOSOBE:
\nMila Gojsali\u0107 NEVENA PIV\u010cEVI\u0106
\nKnez IVICA BOROVAC
\nVojvoda BO\u017dIDAR BOROVAC
\nKolumbat MARIJO KUVA\u010cI\u0106
\nPolji\u010dki glasnik BO\u0160KO O\u010cASI\u0106
\nMehmed Topan-pa\u0161a ANTE \u010cOVI\u0106
\nBimba\u0161a ANTE PROSO
\nPrvi turski vojnik ZORAN BOROVAC
\nDrugi turski vojnik JOSIP PIV\u010cEVI\u0106
\nKomentator TOMISLAV PIV\u010cEVI\u0106
\nGuslar JURE VUKOVI\u0106
\n

\nRASULO POLJICA
\nOSOBE:
\nDon Mate Sladovi\u0107, vikar polji\u010dki TOMISLAV PIV\u010cEVI\u0106
\nFilip, sin kneza ZORAN RADOSTI\u0106
\nAna, zaru\u010dnica Filipa VIKTORIJA BANI\u0106
\nMarko Kuva\u010di\u0107, starac BO\u017dIDAR BOROVAC
\nDje\u010dak Ivo, unuk Marka BRUNO JERI\u0106
\nZuban, dou\u0161nik francuski FILIP O\u010cASI\u0106
\nMarmont, mar\u0161al francuski JURE MEKINI\u0106
\nVignolle, njegov doglavnik MARIJO KUVA\u010cI\u0106
\nTeste, general francuski ANTE \u010cOVI\u0106
\nGavalla, francuski povjerenik ZDRAVKO PROSO
\nPrvi francuski vojnik IVAN BOROVAC
\nDrugi francuski vojnik JO\u0160KO RADOSTI\u0106
\n
\nNarod:
\nMARIJA \u010cOVI\u0106, ANICA BOROVAC, LUCE MEKINI\u0106, VEDRANA PIV\u010cEVI\u0106,\nKATARINA BURAZIN, ANTONIJA PIV\u010cEVI\u0106, IVANA BURAZIN, MARINA\nKUVA\u010cI\u0106, DINA PIV\u010cEVI\u0106, NIKOLINA BURAZIN, MARIJANA KORDUN,\nHRVATKA \u010cOVI\u0106, DRAGOMIR \u010cOVI\u0106, ANTE BEOVI\u0106, ANTE SI\u010cI\u0106, ROKO GUZI\u0106.
\nInspicijenti svijetla: IVAN O\u010cASI\u0106 i KRI\u017dAN BURAZIN\n
Tehnika: MIRA GENERALI\u0106 i DRAGAN CVITKOVI\u0106
\nIzrada i oslikavanje scene: TOMISLAV BEOVI\u0106 i IVNA NADRA\u010cI\u0106\n\n\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"pagelayer_contact_templates":[],"_pagelayer_content":"","footnotes":""},"class_list":["post-435","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/kuu-mosor.hr\/2025\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/435","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/kuu-mosor.hr\/2025\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"http:\/\/kuu-mosor.hr\/2025\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kuu-mosor.hr\/2025\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kuu-mosor.hr\/2025\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=435"}],"version-history":[{"count":5,"href":"http:\/\/kuu-mosor.hr\/2025\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/435\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":491,"href":"http:\/\/kuu-mosor.hr\/2025\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/435\/revisions\/491"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/kuu-mosor.hr\/2025\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=435"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}