\nUnutar kulturno-umjetni\u010dkog rada grupe Ga\u0107ana, kasnije KUD-ovaca ili danas \u010dlanova\nKUU nemogu\u0107e je povu\u0107i jednozna\u010dnu liniju razgrani\u010denja i re\u0107i ovo je dramska ili ovo\nje folklorna sekcija. To me\u0111upro\u017eimanje je logi\u010dno i svojstveno svim malim mjestima\ngdje svatko svakog zna i naj\u010de\u0161\u0107e isti ljudi sudjeluju u svim aktivnostima, pogotovo\nvolonterskim. U na\u0161em slu\u010daju i\u0161lo se i korak dalje jer nipo\u0161to ne smijemo zaboraviti da\nsu pu\u010dki igrokazi don Stipe Ka\u0161telana, sami prepuni folklornih elemenata te tvore\nidealnu podlogu za naslanjanje svim izvornim tradicijama pa tako i specifi\u010dnom gluvom\nkolu koje njegujemo u Gatima. No, naslova mora biti, stoga sam posegnula za\nsintagmom koja \u0107e pa\u017enju malo vi\u0161e usmjeriti na rad oko o\u010duvanja na\u0161eg izvornog kola\nkoje se igralo, ne plesalo.\n
\nPoznati polji\u010dki etnolog i povjesni\u010dar Frane Ivani\u0161evi\u0107 u svojoj monografiji Narodni\n\u017eivot i obi\u010daji Poljica plesanje kola svrstava u igranje. Nemisle\u0107i pri tom, naravno, na\nvrijeme provedeno rade\u0107i ne\u0161to neozbiljno ili glume\u0107i, ve\u0107 time nagla\u0161ava cjelokupnu\nsimboliku spomenute djelatnosti. Mo\u017eemo se igrati, ali mo\u017eemo i igrati. Ani\u0107 semantiku\nrije\u010di igrati obja\u0161njava kroz nekoliko segmenata, a za nas je najzanimljivije obja\u0161njenje\n''etnol., plesati kolo'' 1 Igrati podrazumijeva ukupnost pokreta koje netko izvodi. On sa\nsobom igra, dakle pokre\u0107e se u ritmu koji nije ni odve\u0107 graciozan ni elegantan, ve\u0107\ndinami\u010dan i brz. Kako ni\u0161ta u \u017eivotu nije bez razloga, tako nije ni ovo igranje kola\nslu\u010dajno za\u017eivjelo u srednjedalmatinskom predjelu, na samim ustima Dalmatinske\nzagore i u srcu Poljica. Ono je rezultat specifi\u010dne arhitekture prostora, mentaliteta ljudi,\nimovinsko-socijalnih prilika i mnogo\u010dega. Postoji skupina raznolikih, a opet, sli\u010dnih\ngluvih, \u0161upljih, nijemih ili mutavih kola Srednje Dalmacije koji su postali dio za\u0161i\u0107ene\nhrvatske nematerijane ba\u0161tine pod jednim nazivnikom \u2013 nijemo kolo, a 2011. su pod\nistim imenom uvr\u0161teni na UNESCO-vu listu nematerijalne ba\u0161tine \u010dovje\u010danstva.\n''Jedna jedina je igra u Poljicima, kolo. Igra se na derneku, u brguljan, i na piru. Nejaka\ndica ne pristupaju u kolo, nego mom\u010di\u0107i od 16-17 godina, a tako i curice od te dobe, pa\nanda ve\u0107i momci i divojke. Ljudi o\u017eenjeni i udate \u017eenske ne igraju osin' dikoja mlada\nnevista, a to kad je dernek. U kolu na piru igraju svi svati o\u017eenjeni i neo\u017eenjeni, a tako i\n\u017eene udane, ako ve\u0107 nisu stare; nije jin zamire u toj veseloj zgodi. U kolu na derneku\nsvak bi se naruga' kad bi vidija staru \u017eenu da igra.'' 2 To je narodni ples koji se igra u\nodre\u0111ene dane kada se slavi i veseli. Rije\u010d je o vjen\u010danjima, pu\u010dkim proslavama \u017eupnih svetaca ili blagdanima onih svetaca \u010dija crkva, kapela postoji u selu ili zaseoku.\n
\nU Gatima se jo\u0161 igralo nakon svete mise, posebno bo\u017ei\u0107ne polno\u0107ke. Igranjem kola na\nguvnu ispred crkve u sitne no\u0107ne sate na vrlo niskoj temperaturi, Ga\u0107ani su veli\u010dali\nporo\u0111enje Gospodinovo. Skakalo se dugo, jako i \u017eestoko. Gatsko gluvo kolo se igra\nprema unaprijed definiranim zakonitostima koje su se na ovim podru\u010djima jako dugo\nodr\u017eale. Rije\u010d je o kru\u017enom plesu koji se izvodi bez glazbe, vrlo je brz i dinami\u010dan.\nVokalna izvedba mu mo\u017ee prethoditi, mo\u017ee trajati za vrijeme igranja i nastaviti se kad\nono stane, ali instrumentalna ne. Iako se ponekad pjeva dok se igra, sam ritam pjesme\nnije u nu\u017enoj sprezi s ritmom kola. Egzistiraju zasebno kao dva samostalna entiteta. Igra\nse u parovima, mu\u0161ko-\u017eenska, \u017eensko-\u017eenska kombinacija s tim da u pojedinim\ntrenucima, svi igraju zajedno, u velikom krugu. Specifi\u010dnost ovog kola je u posebnom\nritmu i koracima. Po\u010dinje se polako, parovi se spajaju i polako di\u017eu noge, kako ih kolo\nzove. Mu\u0161karac vodi kolo i po\u010dinje ubrzavati, nakon nekoliko krugova, skokovi mogu\ndosegnuti takvu ja\u010dinu i brzinu da se u paru ska\u010de i po dva metra. Cilj i jest bio \u0161to bolje\ni dalje sko\u010diti.\n
\n''Kolo se igra naokrugo, dr\u017ee\u0107 se mu\u0161ko i \u017eensko za desnu ruku jedno drugo, 'pa mogu\nbit i dvi \u017eenske i dva mu\u0161ki\u0107a zajedno. Tavi parovi igraju jedan za drugin ska\u010du\u0107 ili\nposkakuju\u0107, podi\u017eu\u0107 ruke doli i gori. U kolu se piva: dvoje a dvoje, osobito \u017eenske; one\nvojkaju.'' \nIvan\u010dan, istaknuti hrvatski etnolog, etnokoreolog i etnokoreograf, nijemo kolo opisuje i\nnagla\u0161ava postoje\u0107e tri varijante. Dr\u017eanje plesa\u010da je uvijek isto, kolo se obavezno ple\u0161e\nu smjeru kazaljke na sat, dakle u pravilnom krugu i ska\u010de se. Ponavljenjem osam\ntaktova, dobivaju se prva varijanta i druga varijanta, a tre\u0107a se sastoji od sedam\ntaktova. \nUz op\u0107epoznati i u struci prihva\u0107en naziv nijemo kolo, to se kolo u razli\u010ditim\nzajednicama naziva razli\u010ditim imenima. Naj\u010de\u0161\u0107e su to mutavo kolo, gluvo kolo, \u0161uplje\nkolo, po na\u0161ki, po starinski, stara\u010dko, odnosno prema mjestu odakle jest, npr.: polji\u010dko \/\ngatsko kolo (iz sela Gata s podru\u010dja Poljica), vrli\u010dko kolo (iz Vrlike i bli\u017ee okolice),\nsinjsko (iz Sinja i okolice).\nDalmatinsko nijemo kolo davno je u\u0161lo u zna\u010dajne europske putopise. Poznati\nvenecijanski putopisac iz 18. st., Alberto Fortis u svom djelu Viaggio in Dalmazia,\nopisuje kolo Morlaka koje je upoznao i kod kojih je odsjeo. Posebno nagla\u0161ava da je rije\u010d o Morlacima koji ''se sada nalaze po pitomim dolinama Kotara; du\u017e rijeke Krke,\nCetine i Neretve, te planinama sredozemne Dalmacije'' 5 , otkrivaju\u0107i nam na kojem\npodru\u010dju se opisano kolo igra. Fortis napominje kako morla\u010dki obi\u010daji, igre i plesovi\npotje\u010du iz najdavnijih vremena te da je u svim obredima prisutno nadja\u010davanje izme\u0111u\nsudionika. Isku\u0161ava se snaga i vje\u0161tina, stoga je va\u017eno tko vi\u0161e ska\u010de, tko br\u017ee tr\u010di ili tko\nmo\u017ee du\u017ee izdr\u017eati u tom, prema Fortisu, divljem plesu koji se sastoji od \u017eestokog\npoigravanja.\n
\nNajranije zabilje\u017eeno putovanje, slu\u017ebeno sudjelovanje grupe Ga\u0107ana na nekoj smotri\nzabilje\u017eeno je 1939. kada se sudjelovalo na Smotri u Zagrebu gdje se predstavljalo\npolji\u010dku ba\u0161tinu i kulturu, a odmah potom i 1940., bilje\u017eimo prve va\u017ene korake\nfolklorne sekcije. Paralelno s radom dramske sekcije koja je imala ne\u0161to zadaniju formu\nsamim time \u0161to je dugi niz godina imala jednog voditelja\/redatelja, njegovanje folkorne\ntradicije nije bilo ni\u0161ta manje zna\u010dajno, a urodilo je mnogim nagradama i lijepim\nputovanjima. Desetlje\u0107ima nije ni postojala potreba za voditeljem folklorne sekcije jer\nsu Ga\u0107ani \u017eivjeli svoje kolo, igrali ga upravo onako kako su i njihovi preci to radili\nstolje\u0107ima ranije, mladi su se u\u010dili promatraju\u0107i svijet oko sebe. Bilo je jednostavno\nnadograditi sliku biranja velikog polji\u010dkog kneza proslavom i fe\u0161tom koja je\npodrazumijevala igranje kola i tu su sudjelovali mnogi mladi jer su kolo igrati znali.\nPoznato je sudjelovanje mladih gatskih folklora\u0161a u Splitu, 8. rujna 1945., a prema\nrije\u010dima Janka Bagata, putovali su trabakulom iz Omi\u0161a, bilo je jugo pa ih je dobro\nizvaljalo. Momci su, naravno, poput pravih d\u017eentlmena, \u010duvali djevojke od opasnosti.\nNegdje prvom polovicom 60-ih, tada\u0161nja je u\u010diteljica, Matijica Tudor, sa \u0161kolskom\ndjecom kroz aktivnosti njegovala i folklornu tradiciju. Kako je i KUD dobio zadanu\npravnu formu, tako se postepeno formirala i uobi\u010dajna skupina mladi\u0107a i djevojaka koji\nsu naj\u010de\u0161\u0107e zajedno igrali. Jedan od zna\u010dajnijih nastupa je svakako dr\u017eavna smotra u\nPosu\u0161ju, 1978. gdje su Ga\u0107ani osvojili 2. mjesto. Igrali su: Kruno Kuva\u010di\u0107 \u2013 Anita\nKuva\u010di\u0107, Ante Radosti\u0107 \u2013 Luce Mekini\u0107, Vlade \u010covi\u0107 \u2013 Ivanka Piv\u010devi\u0107 (Radmilo),\nAnte Burazin – , Tje\u0161imir Jeri\u0107 \u2013 Neda Piv\u010devi\u0107\n1982. nastupilo se u Metkovi\u0107u na motri Na Neretvu mise\u010dina pala.\nMe\u0111utim, promjenom stila \u017eivota, tradicije su se s ulica, kala, konoba i guvna povukle\nna pozornice i u dvorane za vje\u017ebanje\/u\u010denje, stoga se pojavila potreba za druga\u010dijim\noblicima rada folklora\u0161a. Sredinom devedestih krenulo se u sustavnije pou\u010davanje \nmla\u0111ih nara\u0161taja izvornom kolu te su krenula gostovanja i nastupi na smotrama, a\nkasnije i inozemna putovanja. Prvi voditelji folklorne sekcije bili su Ga\u0107ani, izvorni\nplesa\u010di kola koji su se trudili to znanje i tradicije prenijeti na mla\u0111e, u tom kontekstu\nsvakako je va\u017eno spomenuti rad prvog pravog voditelja folklora Krune Kuva\u010di\u0107a i njegovog nastavlja\u010da Filipa O\u010dasi\u0107a.\nNastupa se na gotovo svim zna\u010dajnijim susretima i smotrama folklora. Okosnicu \u010dini\nizvorno kolo koje se izvodi bez glazbene pratnje uz pu\u010dko pjevanje nekolicine mu\u0161kih\npjeva\u010da. \u010cesto se izvodi nakon Biranja kneza kako bi se publici prikazao na\u010din na koji\nje polji\u010dki puk slavio izbor novog kneza. S ovom jedinstvenom dramsko \u2013 folklornom\nkombinacijom \u010dlanovi dru\u0161tva sudjeluju na Me\u0111unarodnoj smotri folklora u Zagrebu\n1995.g. Zna\u010dajno je napomenuti i nastupe Momaka Polji\u010dke republike – povijesne\npostrojbe Polji\u010dana koja je svojom prisutno\u0161\u0107u redovito uveli\u010davala sve\u010danost\nobilje\u017eavanja Dana dr\u017eavnosti na Medvedgradu. Na mimohodima Oru\u017eanih snaga\nsudjelovali su 1995. i 1997.g., a na Susretima Hrvatskih povijesnih postrojbi u Karlovcu\n1999.g.\n
\nSudjelovanjem na Vinkova\u010dkim jesenima 1996. zapo\u010dinje dugogodi\u0161nja suradnja s\nKUD \u201ePosavac\u201c iz Vrbanje, koja je prerasla u istinsko prijateljstvo, (a o tome najbolje\nsvjedo\u010di i \u010dinjenica da je sklopljen i jedan brak izme\u0111u \u010dlanova na\u0161ih dvaju dru\u0161tava.) U\njesen 2003 godine otvaramo novo poglavlje. Zapo\u010dinje plodna suradnja s pok.\nBrankom \u0160egovi\u0107em koji postavlja koreografije iz svih dijelova te se 2024 godine\nprilikom jednog od mnogobrojnih gostovanja u Vrbanji, prilikom proslave 80. godina\nKUD-a Posavac, osim gatskog gluvog kola plesalo i stare splitske plesove. Od tada se\nredovito naizmjeni\u010dno organiziraju gostovanja u Gatima i Vrbanji. Ga\u0107ani su nekoliko\nputa sudjelovali na Raspjevanoj Cvelferijii drugim manifestacijama u Vrbanji, a\nVrbanjci svojim \u017eivopisnim programom obogatili prvo Gatsko kulturno ljeto, i naravno\nmnoge druge.\n2008. kre\u0107e novo doba folklorne sekcije u smislu rada i organizacije. Kormilo\nvoditeljice preuzima mlada Katarina Bu\u0161i\u0107 s planom da se djeca pou\u010davaju razli\u010ditim\nplesovima, kolima i igrama Republike Hrvatske, s tim da je Filip O\u010dasi\u0107 i dalje zadu\u017een\nza o\u010duvanje izvornog kola. Va\u017ean iskorak u radu sekcije se ogleda i kroz otvaranje vrata\nsvima zainteresiranima i iz okolnih sela, te se broj \u010dlanova pove\u0107ao. Probe se od tada odr\u017eavaju dvaput tjedno probe u Domu kulture u Gatima. Dosada\u0161nji voditelji bili \/ su:\nKatarina Bu\u0161i\u0107, Hajdi Ga\u0161pi\u0107, Filip O\u010dasi\u0107, Luka Poljak, Tomislav i Nina Jer\u010di\u0107, a\ntrenutni voditelj je Nikola Kapetanovi\u0107. \n
\nNau\u010dilo se i otplesalo mnogo prelijepih taktova\ni igrica iz svih krajeva Lijepe Na\u0161e, ali je uvijek prvo i najva\u017enije bilo ono na\u0161e,\nizvorno, gluvo kolo iz Gata, srca Poljica.\nPosljednjih dvadesetak godina Ga\u0107ani su sa svojim izvornim gluvim kolom sudjelovali\nna svim zna\u010dajnijim smotrama folklora diljem RH i \u0161ire gdje su redovito dobivali va\u017ene\nnagrade i priznanja. Mnogo puta se Biranje kneza i gatsko kolo snimalo za potrebe\nraznih emisija HRT-a, a kruna je nastup za potrebe Lijepom Na\u0161om u Makarskoj 2018..\nTijekom nekoliko godina ostvarena su sva najzna\u010dajnija gostovanja u RH. Sudjelovalo\nse mnogo puta na Vinkova\u010dkim jesenima 1996., 2010., 2011., 2015., 2019. 2023., dje\u010dje\nVinkova\u010dke jeseni 2018., \u0110akova\u010dkim vezovima 2008.,, Dr\u017eavnoj smotri u Kutini\n2013., 2016., 2019. kada uzrast 10 \u2013 14 godina dobiva zlatnu medalju kao najbolji u\nRepublici Hrvatskoj, Me\u0111unarodnoj smotri folklora u Zagrebu 2011., 2013., 2017., u\nMetkovi\u0107u Na Neretvi 1998., 2006., 2007., 2016., 2017., 2018., u Mu\u0107u 1998., 2010.,\n2013., 2015., 2016., 2018., u Ljubu\u0161kom na silima 2008., Zagreba\u010dki ma\u0111unarodni\nvelesajam 2006., u Vukovaru 2015., u Koncertnoj dvorani ,,Vatroslav Lisinski'' 2015.,\nna Trgu bana Josipa Jela\u010di\u0107a 2015., u Splitu, na Kulturno-umjetni\u010dkim igrama mladih u\nLori 2013., 2014., 2015., 2016. 2017., 2018., 2019. , i drugdje. Jedno od zna\u010dajnijih\ngostovanja ostvarilo se 2013. kada su djeca otputovala u Makedoniju, u Bitolu gdje su\nprezentirali svoju nematerijalnu kulturnu ba\u0161tinu, a 2015. kada smo posjetili kolege i\nnastupali u Offenbachu, Njema\u010dka. Putovalo se u Suboticu kod Hrvata Bunjevaca,\n\u010ce\u0161ku, Bugarsku, Sjevernu Makedoniju (Ohrid), Italiju (2 puta).\nFolklorna sekcija u ovom trenutku broji preko 100 dje\u010daka i djevoj\u010dica. U rad su\nuklju\u010dena djeca iz Gata, \u010ci\u0161ala, Ostrvice, Smolonja, Zve\u010danja, Kostanja, Trnbusa,\nSrinjina, Omi\u0161a, Seoca, Tugara i Naklica ili kako bismo mi rekli Polji\u010dani po\u0161tovani, od\nsvih sela odabrani!<\/p>\n\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"pagelayer_contact_templates":[],"_pagelayer_content":"","footnotes":""},"class_list":["post-559","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/kuu-mosor.hr\/2025\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/559","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/kuu-mosor.hr\/2025\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"http:\/\/kuu-mosor.hr\/2025\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kuu-mosor.hr\/2025\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/kuu-mosor.hr\/2025\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=559"}],"version-history":[{"count":11,"href":"http:\/\/kuu-mosor.hr\/2025\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/559\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":998,"href":"http:\/\/kuu-mosor.hr\/2025\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/559\/revisions\/998"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/kuu-mosor.hr\/2025\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=559"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}